Sarajevo, 15.05.2021. godine

U povodu obilježavanja Međunarodnog dana porodice, 15. maja/svibnja 2021. godine Agencija za ravnopravnost spolova Bosne i Hercegovine, Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice BiH, želi da ukaže na značaj zajedničkog i tolerantnog rješavanja novonastalih problema u porodicama koji su uzrokovani pandemijom korona virusa.

Pandemija korona virusa traje duže od godinu dana i promijenila je živote većine ljudi. Neke su porodice i prije pandemije imale probleme sa kojima su se kako tako nosile, ali su uslovi, kakve je nametnula pandemija, bili kap koja je prelila čašu. Da li smo ikada razmišljali o tome kako su nastavile da funkcionišu porodice u kojima žive osobe sa invaliditetom ili imaju dijete sa poteškoćama u razvoju? Kako su nastavile da žive žene koje su zlostavljane ili trpe nasilje u porodici? Sa kojim strahovima se bore oni koji su izgubili člana porodice ili se trenutno bore protiv posljedica korona virusa?

U kriznim situacijama porodično okruženje bi trebalo obezbijediti veću sigurnost i zajedničko rješavanje trenutnih ili dugotrajnih problema koji su se neminovno nagomilavali zbog specifičnih okolnosti koje niko nije mogao predvidjeti. Zaposleni su ostajali bez posla i smanjivala su se sredstva za preživljavanje. Takođe, i neke porodice koje nisu imale značajnijih problema prije pandemije u ovim novonastalim uslovima su počele da se urušavaju. Iz sredstava informisanja se moglo čuti da i oni koji nisu pripadali osjetljivim grupama traže pomoć. A šta je sa onima koji su na neki način i prije pandemije bili ugroženi? Strah je učinio da su se svi počeli brinuti najviše za sebe, a zajedništvo i tolerancija su pali u drugi plan. Različiti interesi muškaraca i žena, mladih i starih, zdravih i bolesnih, zaposlenih i nezaposlenih stvorili su nevidljivu prepreku i nerazumijevanje za potrebe drugih. Fizička distanca i nošenje maske kao da su potaknuli ljude da manje komuniciraju i zaborave na poštivanje drugih ili im je ovakva situacija samo opravdanje da ne uvažavaju osjetljivost i potrebe drugih.

Statistika je neumoljiva, te se iz saopštenja Agencije za statistiku Bosne i Hercegovine (Demografija i socijalne statistike od 19.03.2021. godine) može pročitati da je u Bosni i Hercegovini tokom 2020. godine registrovano je 25.994 živorođene djece što u odnosu na 2019. godinu pokazuje pad broja živorođenih za 4,47%, a umrlo je 42.803 lica, što u odnosu na 2019. godinu pokazuje rast broja umrlih za 15,11%. Tokom 2020. godine u Bosni i Hercegovini sklopljeno je 15.114 brakova, što u odnosu na 2019. godinu pokazuje smanjenje za 19,79%. Tokom 2020. godine razvedeno je 1.973 braka, što predstavlja smanjenje od 15,68% u odnosu na 2019. godinu.

Upravo to mogu biti pokazatelji sa kolikom se nesigurnošću suočavaju osobe koje bi formirale porodice jer sklopiti brak i imati potomstvo znači ponijeti brigu i za druge, a ne samo za sebe i svoju budućnost. Teško je uskladiti sve privatne i profesionalne obaveze, a pogotovo u uslovima kakvi su sada. Graditi porodicu po mjeri svih njenih članova možda je teško, ali sigurno nije nemoguće. Problemi u porodici će dolaziti i prolaziti, ali ih treba rješavati i prevazilaziti da bi porodica opstala. Ne treba dozvoliti da strah i nesigurnost uništi ono što je najvrjednije u ljudskom rodu, a to je ljubav i porodica.

Pružena ruka treba da znači znak za pomoć, a ne za sažaljenje jer niko ne zna kada će mu biti potrebna tuđa ruka, posebno ako je to susretljiva ruka nekog člana porodice.