Agencija za ravnopravnost spolova Bosne i Hercegovine, Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice BiH i u 2018. godini ističe značaj obilježavanja 15. oktobra Međunarodnog dana žena na selu te navodi potrebu daljeg ekonomskog osnaživanja žena u ruralnim oblastima i unaprijeđenja njihovog položaja u društvu uopšte. Ravnopravno učešće žena u svim sferama života, bez obzira da li žive u urbanim ili ruralnim sredinama, jedan je od osnovnih principa ostvarivanja njihovih ljudskih prava.

U gradskim, a posebno u seoskim sredinama Bosne i Hercegovine još uvijek postoje brojna prešutna pravila, koja prihvataju muškarci i žene, a koja povećavaju neravnopravnost žena u odnosu na muškarce. Uzroci, ali i generacijske posljedice mogu da budu nedovoljan nivo obrazovanja žena, nedostatk ambicija i želje za promjenom te njihov strah od rizika za društveni i ekonomski angažman.

Da li se ikada zapitamo koliko žena koje žive i rade na selu odlazi na godišnji odmor, putuju li u inostranstvo, imaju li ikakvu pomoć u održavanju domaćinstva, da li trpe neke oblike nasilja u porodici, imaju li vozačke dozvole i voze li automobil ili poljoprivredne mašine, koriste li kompjutere i koliko su informatički obrazovane te da li su uključene u rad neke organizacije?

Ekonomske analize, ankete i istraživanja pokazuju da je život na selu mnogo manje stresan nego u urbanim sredinama pa se osobe koje žive u ruralnim sredinama smatraju bezbrižnijim i sretnijim. Iako je sve manje stanovništva koje živi na selu pojedini slučajevi ukazuju na to da je povratak prirodi i životu u ruralnim sredinama izuzetno važan za psihičko i fizičko zdravlje osoba. Klimatske promjene su proizvele različite promjene u životnim sredinama, a savremeni način života za posljedicu ima negativan uticaj na zdravstveno stanje ljudi u urbanim, bučnim i prenapučenim sredinama. Upravo to mogu da budu pokazatelji potrebe razvoja seoskog turizma, proizvodnje zdrave hrane i ponude opuštenijeg načina života i slično. Sve to mogu da budu šanse za ostvarivanje sigurnijeg plasmana proizvedene poljoprivredne robe, ekonomskog jačanja i unaprijeđenja njihovih ljudskih prava.

Osnaživanje žena na selu ne predstavlja imperativ samo zbog unapređenja njihovih ljudskih prava, nego i zbog uloge koje žene na selu imaju kao ekonomski potencijal razvoja bh. ekonomije i društva. Zato, neka Međunarodni dan žena na selu bude povod da pozovemo sve nadležne institucije i organizacije da unaprijede mjere podrške za žene koje žive i rade na selu, a ženama predlažemo da budu aktivnije u traženju podrške za sopstvenu sigurnost i prevazilaženje stereotipa i predrasuda koji još uvijek opterećuju naše društvo.