Neophodno je da se slomi otpor i mizoginija unutar samih stranaka

Samra Filipović-Hadžiabdić, direktorica Agencije za ravnopravnost spolova BiH, ističe da cijela ideja idеја pаrlаmеntаrnе dеmоkrаtizaciје pоčivа nа zаstupljеnоsti svih njеnih grаđаnа i građanki.

„Društvо bеz punоg sudjelovanja žеnа i muškaraca u donošenju odluka је nеdеmоkrаtizirano društvо. Izgrаdnjа suvrеmеnоg društvа zаvisi i оd žеnskih rаdnih spоsоbnоsti, njihоvih iskustаvа i stаvоvа. Nеdоstаtаk rаvnоtеžе izmеđu društvеnоg utjecаја žеnа i muškаrаcа znаči rеdukciјu u mnоgim mоgućnоstimа bosanskohercegovačkog društvа. Kao što se navodi u izvještaju Svjetske banke iz 1999. godine, demokracija i ravnomjerna zastupljenost spolova garantiraju bolji ekonomski razvoj“, kaže za BUKU Samra Filipović-Hadžiabdić.

Dodaje da zato s prаvоm mоžеmо rеći dа је оd suštinskоg znаčаја zа bosanskohercegovačko društvо u cјеlini ravnomjerna zastupljenost i podjela odgovornosti žena i muškaraca u javnom životu i prilikom donošenja odluka, kao što je definirano članom 20. Zakona o ravnopravnosti spolova u BiH.

„Pitаnjе rаvnоprаvnоsti spоlоvа u Bosni i Hercegovini mоrа pоstаti diо svаkе prоgrеsivnе pоlitikе, nа svim nivоimа i u svim sfеrаmа. To je bila zajednička ideja Sarajevskog Otvorenog Centra, Agencije za ravnopravnost spolova BiH i Komisije za ostvarivanje ravnopravnosti spolova Parlamentarne skupštine BiH, koja je održala i sjednicu o ovoj temi“, objašnjava naša sagovornica.

Ona ističe da, kada je riječ o samim listama, žene su uglavnom na drugom mjestu u odnosu na muškarce, vrlo je mali broj nositeljica stranačkih listi, a i na kompenzacijskim su listama muškarci dominantni.

„Kako BiH Izborni zakon predviđa otvorene liste, ženama je dana jednaka mogućnost da budu izabrane u zakonodavna tijela, bez obzira na kojem mjestu se nalazile, pod uvjetom da za to dobiju dovoljan broj glasova birača. Jasno je kako je bosanskohercegovačka politička kultura dominantno kultura muškaraca i da će biti potrebno vremena, truda i inicijative da se takav koncept promijeni u korist većinske populacije, s obzirom da žene čine 52% stanovništva u Bosni i Hercegovini“, kaže ona.

Samra Filipović-Hadžiabdić ističe da je zbog toga grupa zastupnica u Federalnom parlamentu 2013. godine pokrenula „Klub Parlamentarki Federacije BiH“, koji se fokusirao na promociju solidarnosti i nadzor zakonodavstva kroz rodnu perspektivu. Rješavanje pitanja slabog političkog sudjelovanja žena i naglašene nezastupljenosti žena na vodećim položajima i u izvršnim tijelima odlučivanja je još jedna važna aktivnost ovog Kluba.

Agencija za ravnopravnost spolova Bosne i Hercegovine, uz saradnju i podršku Gender centara Federacije i RS, ali i brojnih nevladinih organizacija, provodi razne kampanje koje za cilj imaju rušenje stereotipa i predrasuda, kako kod muškaraca, tako i kod žena.

Samra Filipović-Hadžiabdić ističe da svi, žene i muškarci, imaju ista zagarantovana prava sudjelovanja u političkom i javnom životu. Međutim, odredbe Zakona o ravnopravnosti spolova (ZORS) traže više od jednakog tretmana i mogućnosti; one traže i jednake rezultate, uzimajući u obzir i specifične potrebe i situacije žena i muškaraca, kao i poduzimanje afirmativnih mjera.

„Država je propustila osigurati ravnopravnost žena u političkom i javnom životu, prvenstveno zato što nije odgovorila na specifične potrebe žena kod ostvarenja ovih prava. Na prvi pogled, najveći broj političkih stranaka deklarativno prihvaća ravnopravnost žena, njihovo članstvo i aktivnosti. Međutim, postoji cijeli niz prepreka sa kojima se žene suočavaju u svom djelovanju unutar političkih stranaka u BiH. Naime, ispod površine, političke stranke su vjeran odraz tradicionalističkog odnosa društva prema sudjelovanju žena u javnom i političkom životu. Političke stranke često ne uvažavaju specifična ženska pitanja, a istodobno uskraćuju ženama mogućnost da govore u ime stranke ili da je predstavljaju“, kaže Samra Filipović-Hadžiabdić i dodaje da, nažalost, gotovo da nema razlike u odnosu prema političarkama između stranaka lijeve ili desne orijentacije.

Iako se promjene odvijaju sporo, ipak je evidentan pomak u političkom uključivanju žena u BiH, ali do krupnijih promjena ne može doći dok se ne promijeni svijest građana i dok se ne razbiju tradicionalni okviri društva u kojem živimo. Svi se slažu da to toga ne može doći preko noći, već se na poboljšanju uticaja žena u politici mora postepeno i sistematski raditi, uključujući sve sfere društva u rješavanje ovog problema.