Žene na kandidatskim listama imaju veći kredibilitet od muških kandidata, pokazalo je istraživanje koje je 2016. godine sprovedeno u BiH. Pored ovoga, rezultati pokazuju da kandidatkinje u prosjeku imaju veći stepen obrazovanja od muških kolega (*Istraživanje USAID Measure „Razlika u razvojnim prioritetima između političara i političarki u BiH“ i „Anketa percepcije građana u BiH 2016.”). Zakonom o ravnopravnosti spolova BiH određen je procenat od minimalno 40% učešća manje zastupljenog spola te se sve ispod tog praga smatra neravnopravnošću.

Ipak, žene na izborima ne dobijaju dovoljan broj glasova, a posljedica toga je i njihova mala zastupljenost u strukturama vlasti. Zašto je tako?

„Više je razloga za takvo stanje. Pokazalo se da žene ne glasaju za žene i to je najveći problem. Jer da žene, kojih je većina među biračkim tijelom, glasaju za kandidatkinje, bilo bi ih daleko više izabrano u parlamente i skupštine. Drugi problem je bio izborni prag unutar kandidacijskih listi od 5 posto zbog čega se u velikoj mjeri remetio utvrđeni kandidacijski redosljed“, ističe Almir Terzić, novinar i politički analitičar, te dodaje kako se nada da će novina koja je uvedena od Izbora 2018. doprinijeti većoj zastupljenosti žena u vlasti – radi se o povećanju izbornog praga s dosadašnjih 5% na 20%: 

„Koliko god povećanje izbornog praga unutar kandidacijskih listi sa 5 na 20 posto može biti tumačeno i kao smanjenje demokratičnosti, toliko se očekuje da će to pomoći većoj zastupljenosti žena. Naime, bit će smanjeno remećenje već utvrđenih pozicija kandidata, tako da će, ukoliko stranka dobije više mandata, među njima obavezno biti najmanje jedna žena, ako ne i više.“

Almir Terzić je jedan od promotora kampanje „Mi predstavljamo kandidatkinje – vi birate“ koja ima za cilj povećanja vidljivosti kandidatkinja na predstojećim izborima. Kampanjom koju je pokrenula Agencija za ravnopravnost spolova BiH, Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice želi se skrenuti pažnja na važnost ravnopravnosti muškaraca i žena u političkom životu.

Uoči Općih izbora u BiH, Agencija za ravnopravnost spolova  postavlja pitanje – kako to da u populaciji BiH ima više od 50% žena, a u vlasti tek oko 20%.

Novinarka Vera Soldo, jedna od promoterki kampanje smatra da razlozi nisu samo političke, već i društvene prirode:

“U BiH je još uvijek ukorijenjeno duboko patrijarhalno društvo i vladaju vrlo konzervativni odnosi koje je teško mijenjati. Svakako treba uzeti u obzir naš mentalitet i tradicionalno, uvriježeno mišljenje da je politika muško zanimanje. Žene od muških kolega ne mogu doći do izražaja, skoro su nevidljive te su tako i javnosti skoro nepoznati njihovi rezultati, ideje, projekti. Njihov glas se dovoljno ne čuje, nisu agresivne kao njihove muške kolege itd.”

Istraživanje pomenuto na početku teksta kaže da 33% žena smatra da su muškarci bolji politički lideri i da ih treba birati umjesto žena. Odakle nepovjerenje žena prema ženama?  Dio odgovornosti za ovakvo stanje je i u samim političkim subjektima, u hijerarhijama unutar stranaka, gdje se žene najčešće susreću s tzv. „staklenim stropom“.

„Nužno je propisati u statutima stranaka kvotu o obaveznoj zastupljenosti žena na mjestima odlučivanja. Time bi se ojačala njihova uloga jer bi na mjestima potpredsjednica, članica predsjedništva i glavnog odbora žene imale mogućnost da se izbore da budu nositeljice listi, a time i lakše prođu u parlamente i skupštine. Tako bi imale i mogućnost da predlože kandidatkinje u ime svoje stranke za čelna mjesta u parlamentima i skupštinama, ali i izvršnoj vlasti“, smatra Terzić.

Ravnopravnost  muškaraca i žena je vrijednost zagarantovana Ustavom BIH, te propisana i zaštićena zakonima, usprkos tome, žene u našem društvu i dalje su u neravnopravnom položaju:

„S jedne strane, imamo mnoge mlade žene koje se iz bilo kojih razloga (pod pritiskom obitelji ili okoline, nezainteresiranosti, loše socijalno-ekonomske situacije, zacementiranog mentaliteta itd.), prepuštaju društvenim stereotipima i nemoćne su pred predrasudama, pa neke od njih i zastupaju konzervativna stajališta. S druge strane, zaista imamo i samosvjesne mlade žene koje žele napredak. Međutim, to je vrlo teška misija pa mnoge i odustaju od političkih karijera jer nisu spremne žrtvovati svoju obitelj i prijatelje, svojoj djeci priskrbiti neugodnost zbog diskriminirajućih napada i slično“, upozorava Vera Soldo.

Radi napretka društva, svaka žena trebala bi iskoristiti svoje pravo sudjelovanja u politici, bilo kao glasačica ili kao kandidatkinja. Treba se prisjetiti prošlosti kada ovo nije bilo dozvoljeno ženama, podsjeća Ana Kotur – Erkić, novinarka i aktivistica, jedna od promoterki kampanje „Mi predstavljamo kandidatkinje – vi birate“:

„Nažalost, pravo glasa mi žene ne shvatamo dovoljno ozbiljno, odnosno, ono nam se podrazumijeva, bez da osjećamo suštinsku obavezu prema ženama koje su se za njega izborile davno. Pravo glasa treba biti temelj mnogih drugih izbora – uređenih, kvalitetnih državnih sistema, pravedne podjele moći, jednakosti u pravima. Važno je da žene preuzmu odgovornost za izbore koje vrlo često muškarci prave umjesto nas. Samo glasanjem za opciju kojoj daju povjerenje, žene imaju mogućnost da utiču na krajnji rezultat izbora i da izbor ne bude u ime žena i na račun žena“.

Osnažene žene mijenjaju društvo. Žene su vrlo značajan, sposoban, obrazovan, ako ne i ključan kotač napretka, ali i pokazatelj stupnja demokratskog razvoja svakog društva. Rodna ravnopravnost treba biti stalna i intenzivna zadaća ne samo zbog današnjih generacija mladih i sposobnih bh. žena nego i zbog budućih generacija. U ovoj zadaći vrlo važnu ulogu ima i korektan pristup medija prema ženama-političarkama.

Agencija za ravnopravnost spolova BiH Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice BiH uputila je poziv svim političkim partijama da predlože kandidatkinje koje će tokom kampanje,  u video spotovima i intervjuima govoriti o svojim ciljevima i programima. Nakon razgovora s mnogim kandidatkinjama na Općim izborima 2018., Vera Soldo zaključuje:

„Nevjerojatno je koliko one žele boljitak društvu, svojoj zajednici u kojoj žive i djeluju, koliko prepoznaju probleme ‘običnog, malog čovjeka’. Nevjerojatno je koliko suosjećanja i pozornosti imaju prema potrebama djece i mladih, starijih osoba, s koliko pragmatizma pristupaju rješenju problema. Istodobno, nevjerojatno je s kojim uvjerenjem zastupaju svoje stavove, pritom, vrlo malo misleći na sebe. Zaista, presretna sam jer sam to spoznala, ali i zabrinuta jer u posljednjem skupštinskom sazivu Hercegovačko-neretvanske županije, od 30 zastupnika tek njih pet su žene. Međutim, uvjerena sam u dolazak mladih generacija političarki, samosvjesnih i hrabrih. Uvjerena sam da će nadolazeća vremena samo ići na ruku ženama i njihovom pozicioniranju u politici i to upravo zahvaljujući novim generacijama, ali i nezaustavljivom (iako ponekad tako sporom) putu Bosne i Hercegovine ka članstvu u EU i nastavku njenog demokratskog razvoja“.

Linkovi na video:

Kanidatkinje za PS BiH – latinica https://www.youtube.com/watch?v=acguU9Q0a7s

Kandidatkinje za Parlament F BiH https://www.youtube.com/watch?v=zYi9E_rqtaE

Kandidatkinje za PS BIH – ćirilica https://www.youtube.com/watch?v=VRNykHm6waw

Kanidatkinje za NSRS – ćirilica https://www.youtube.com/watch?v=XF27nCYZdIw

 ________________________________________________

ANTERFILE:

„Kada se analizira učešće žena u zakonodavnim tijelima, parlamentima i skupštinama u Bosni i Hercegovini prema posljednjim općim izborima održanim 2014. godine izabrano je svega 98 zastupnica ili 18,92 posto što je lošije od evropskog prosjeka. Parcijalno posmatrajući, jedino su Parlamentarna skupština BiH sa 10 izabranih žena u Predstavnički dom ili 23,81 posto, te Parlament FBiH sa izabrane 22 žene ili 22,45 posto bile na razini evropskog prosjeka. Narodna skupština RS-a sa 13 izabranih predstavnica bila je najlošija sa 15,66 posto izabranih žena. Ništa bolje stanje nije ni u kantonima u FBiH gdje je od 289 pozicija svega njih 53 pripalo ženama ili 18,34 posto. Saziv Vijeća ministara BiH u ovom mandatu s dvije žene – ministricom odbrane i ministricom za ljudska prava i izbjeglice, nešto je bolje vodio računa o zastupljenosti žena nego do sada s obzirom na to da je bilo saziva bez ijedne žene. No sve to nije dovoljno i jasno ukazuje da BiH mora još puno raditi kako bi se ispoštovala zakonska odredba o obaveznoj zastupljenosti žena od najmanje 40 posto“, upozorava Almir Terzić.