(Njujork, 1. oktobar 2020) Ministar za ljudska prava i izbjeglice Bosne i Hercegovine, Miloš Lučić, učestvovao je na sastanku Generalne skupštine Ujedinjenih nacija na visokom nivou koji je održan povodom 25. godišnjice od održavanja Četvrte svjetske konferencije o ženama. Na sastanku, koji je održan u virtualnom formatu, šefovi država i vlada, ministri i šefovi delegacija preko 150 zemalja-članica UN-a su se, putem snimljenih video-izjava, osvrnuli na iskustva u provođenju Pekinške Deklaracije i Platforme za akciju koje, uz UN Konvenciju za uklanjanje svih oblika diskriminacije žena – CEDAW, predstavljaju ključne  međunarodne dokumente u oblasti unapređenja ravnopravnosti polova.

U svom izlaganju, ministar Miloš Lučić je, pored ostalog, istakao da je, u proteklih 25 godina od Četvrte svjetske konferencije o ženama, društveno-ekonomski i politički kontekst za provedbu Pekinške deklaracije i Platforme za akciju u Bosni i Hercegovini bio izuzetno kompleksan, ali da smo, istovremeno, bili smo svjesni da uspostavljanje društva ravnopravnosti polova nema alternativu, i da je u toj oblasti načinjen vidljiv napredak. Ministar Lučić je naglasio da „društveno-ekonomska tranzicija, kao i kriza izazvana pandemijom COVID-19 nesrazmjeno više pogađaju žene, a međugeneracijska ravnopravnost i solidarnost se moraju jačati”, i zaključio da “borba protiv ovih problema predstavlja našu kontinuiranu obavezu, baš kao što i danas, na njenu 25. godišnjicu, Pekinška deklaracija ostaje naš izvor inspiracije i putokaz prema društvu veće ravnopravnosti”.

U nastavku je obraćanje ministra Lučića:

Period od 25 godina od Četvrte svjetske konferencije o ženama, bio je, za Bosnu i Hercegovinu, obilježen izazovima obnove zemlje, izgradnje mira i ponovnog uspostavljanja povjerenja među građanima nakon rata 92 – 95. 
Bio je to izuzetno kompleksan društveno-ekonomski i politički kontekst za provedbu Pekinške deklaracije i Platforme za akciju.

Međutim, bili smo svjesni da uspostavljanje društva ravnopravnosti polova nema alternativu, i u toj oblasti smo načinili vidljiv napredak.

Zakon o ravnopravnosti polova usvojen je 2003. godine, kao važan instrument za razvijanje svijesti i uvođenje principa ravnopravnosti polova u javne politike i propise.

Zakon provodi mreža institucionalnih mehanizama za ravnopravnost polova, koja obuhvata sve nivoe zakonodavne i izvršne vlasti.

Za efikasno provođenje Zakona, usvojen je – već treći po redu – Gender akcioni plan BiH,  koji sadrži strateške ciljeve, programe i mjere za ostvarivanje ravnopravnosti polova u svim oblastima društvenog života i rada.

U cilju efikasnog i dosljednog provođenja UN Rezolucije 1325 trenutno implementiramo treći po redu Akcioni plan, i u tome smo međunarodno prepoznat uspješan primjer.

Bili smo među prvim zemljama koje su ratifikovale „Istanbulsku Konvenciju“ Savjeta Evrope o sprečavanju rodno zasnovanog nasilja, i u toj oblasti vidljiv je napredak: nasilje više nije privatni, nego društveni problem kojim se bavi multi-sektorska mreža aktera zaštite i prevencije, u kojoj organima uprave neprocjenjivu partnersku podršku pružaju nevladine organizacije i međunarodni donatori.

Međutim, bez obzira na postignuti napredak, svjesni smo da je pred nama još dug put do stvarne ravnopravnosti polova. Žene se i dalje suočavaju sa različitim preprekama – kod učešća u političkom i javnom životu i usklađivanju privatnog i profesionalnog života, a nasilje u porodici još uvijek predstavlja ozbiljan društveni problem.

Pored toga, društveno-ekonomska tranzicija, kao i kriza izazvana pandemijom COVID-19 nesrazmjeno više pogađaju žene, a međugeneracijska ravnopravnost i solidarnost se mora jačati.

Zato, borba protiv ovih problema predstavlja našu kontinuiranu obavezu, baš kao što i danas, na njenu 25. godišnjicu, Pekinška deklaracija ostaje naš izvor inspiracije i putokaz prema društvu veće ravnopravnosti. Hvala!