Sarajevo, 08. 03. 2021. godine

Agencija za ravnopravnost spolova BiH Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice Bosne i Hercegovine, u saradnji sa Komisijom za ostvarivanje ravnopravnosti spolova Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine i Misijom OSCE-a u Bosni i Hercegovini organizovala je povodom 8. Marta – Međunarodnog dana žena, online konferenciju   “Ravnopravnost spolova nakon 2020. godine: Osnaživanje žena i izgradnja sigurnijeg okruženja“

Teme ovogodišnje konferencije su bile: transformativni pristup ispunjavanju obaveza po Pekinškoj deklaraciji i UN CEDAW Konvenciji sa osvrtom na ublažavanje posljedica pandemije COVID-19, te prevazilaženje problema različitih oblika uznemiravanja na osnovu spola kao i seksualnog uznemiravanja. Učešće na konferenciji je uzeo veliki broj predstavnica i predstavnika izvršne i zakonodavne vlasti, nevladinih organizacija i međunarodne zajednice u Bosni i Hercegovini.   

Konferenciju je moderirala direktorica Agencije za ravnopravnost spolova BIH Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice Bosne i Hercegovine Samra Filipović-Hadžiabdić.

Adil Osmanović, predsjedavajući Komisije za ostvarivanje ravnopravnosti spolova Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine, je u uvodnom govoru istakao da danas, govoreći o Međunarodnom danu žena ustvari slavimo hrabrost i odlučnost žena da ostvare svoje ciljeve, žena koje su uspjele promijeniti i još uvijek mijenjaju situaciju u svojoj zajednici i društvu općenito i fokusiraju se na aktivnosti kojima nastoje postići ravnopravnost žena u društvu. Moderna žena ima značajno mjesto u svim sferama društva. Ona svakodnevno  dokazuje da je neizostavan dio ekonomije, zaštite okoliša, znanosti, kulture, medicine, politike, sigurnosti i da se bez žena ne mogu donositi važne odluke o društvu. Iako se iz godine u godinu povećava broj žena na ključnim pozicijama još uvijek ne možemo govoriti o ostvarenju principa ravnopravnosti spolova u pravom smislu te riječi, još uvijek je broj žena, u odnosu na muškarce, neznatan iako smo donijeli zakone kojima to promoviramo. Sve ostaje na deklarativnom stavu koji još uvijek nije realiziran u praksi. Zaključio je da donosioci političkih odluka u Bosni i Hercegovini treba da se obavežu, posebno na ovaj dan, na rodno-odgovorno parlamentarno djelovanje, na aktivno angažovanje, zalaganje i javno zagovaranje za pitanja ravnopravnosti spolova i ostvarivanje ljudskih prava žena.

Miloš Lučić, ministar za ljudska prava i izbjeglice Bosne i Hercegovine je naglasio da je sada prilika za transformativni pristup ispunjavanju obaveza po međunarodnim dokumentima, koji žene stavlja u središte društvenog i ekonomskog oporavka od posljedica pandemije i neodložno sprečavanje svih oblika  diskriminacije  na osnovu pola, kao i ukidanje svih oblika uznemiravanja na osnovu pola i seksualnog uznemiravanja. Solidarnost i zajednička akcija je najjače sredstvo za suprotstavljanje virusu koji ne prepoznaje ni granice, ni status, niti bilo koju drugu kategoriju koja nas može razlikovati. Pozvao je da ova godina bude prelomna za ubrzano ostvarenje ravnopravnosti spolova u našem društvu, da rješavanje problema neravnopravnosti spolova i svih oblika diskrinacije žena bude stvarni prioritet u donošenju i provođenju javih politika na svim nivoima vlasti u BiH.

Ambasadorka OSCE-a Kathleen Kavalec je skrenula požnju da je pandemija COVID-19 imala poguban učinak na žene, posebno one koje pripadaju najugroženijim kategorijama. Žene su nesrazmjerno pogođene i mjerama uvedenim za suzbijanje virusa. Kombinacija raširenih patrijarhalnih rodnih uloga, kućanskih poslova, zatvaranja škola i ustanova za njegu, te policijskog sata za starije i maloljetnike, stvorila je ogroman pritisak na žene u BiH. Još jedan problem na koji je skrenula pažnju je seksualno uznemiravanje i nasilje koji su vrlo stvarni problemi žena i djevojaka iz BiH. OSCE-ovo istraživanje o dobrobiti i sigurnosti žena pokazalo je da su tri od deset žena tijekom svog života doživjele neki oblik seksualnog uznemiravanja. Nažalost, samo 3% tih žrtava osjećalo se sposobnim prijaviti policiji ono što su doživjeli. Također je naglasila da političke stranke moraju pružiti punu podršku ženama i djevojkama – bez uvjeta. Agencije za provedbu zakona i sudstvo moraju težiti potpunom poštivanju Zakona o ravnopravnosti spolova te istražiti i kazneno goniti službenike koji koriste klevetnički ili seksistički govor, šire dezinformacije ili ugrožavaju nečiju osobnu sigurnost. Na kraju je naglasila da je misija OSCE-a u BiH posvećena pružanju podrške hrabrim ženama koje se javljaju i prijavljuju seksualno nasilje te da će nastaviti raditi sa svim relevantnim akterima na rješavanju problema uznemiravanja i nasilja nad ženama.

Ingrid Macdonald, Rezidentna predstavnica UN-a u Bosni i Hercegovini istakla je tri prioriteta u oporavku od COVID-19 pandemije a to su, učešće žena u svim mjerama oporavka, posvećenost jačanju „care economy“ i  aktivniji i efikasniji odgovor na nasilje nad ženama.      

Ambasadorka Švedske Johanna Stromquist je potencirala činjenicu da smo svi ljudi s ljudskim pravima i činjenicu da su ženska prava – ljudska prava. Tek kad se prema svim pojedincima u našim društvima postupa s istim poštovanjem i pružaju im iste mogućnosti bez predrasuda, možemo istinski napredovati kao društva i uspješno se nositi s izazovima s kojima se suočavamo.

Ambasador Johann Sattler, šef delegacije EU i Specijalni predstavnik EU u Bosni i Hercegovini istakao je obavezu Bosne i Hercegovine da osigura institucionalni odgovor na nasilje nad ženama, posebno u vezi zaštitnih mjera i adekvatnog odgovora subjekata zaštite kao i osiguranju jednakih primanja za isti rad za žene i muškarce u Bosni i Hercegovini. Također je dodao da Europska unija u Bosni i Hercegovini podržava, i nastaviće da podržava, veliki broj projekata usmjerenih ka postizanju ravnopravnost spolova.

Ellen Germain, zamjenica ambasadora SAD u Bosni i Hercegovini skrenula je pažnju na posljedice koje je pandemija COVID-19 imala na žene žrtve nasilja i otežan rad sigurnih kuća tokom „lockdown“-a te podršku koju su sigurne kuće dobile u tom periodu. Navela je i pozitivne primjere u oblasti ekonomskog osnaživanja žena gdje su korisnice projekata i tokom pandemije uspjele da pokrenu svoj biznis i prevaziđu novonastale probleme. Posebno je naglasila činjenicu da će Vlada Sjedinjenih američkih država, putem Američke agencije za međunarodni razvoj (USAID), ove godine podržati otvaranje kriznih centara za žrtve silovanja i seksualnog nasilja, prve takve vrste u Bosni i Hercegovini.         

Ambasador Ujedinjenog Kraljevstva Matthew Field je istakao snažnu i posvećenu pomoć da se izgradi inkluzivnija i pravičnija Bosna i Hercegovina u kojoj će žene imati veće pravo glasa. Naglasio je da UK ambasada to radi jer inkluzija donosi dobrobit svima, doprinosi donošenju boljih, pravičnijih i efikasnijih odluka. U BiH su napravljeni određeni koraci ka boljoj rodnoj ravnopravnosti. Izazio je spremnost i ambiciju za nadogradnji preduzetih koraka u našem odlučnom stavu ka promjenama.

Ambasadorka Austrije Ulrike Hartmann je skrenula pažnju na obaveze iz Pekinške deklaracije, na važnost veće političke participacije žena i problem razlike u plaćama kao i neplaćenog rada. Ambasadorka Njemačke Margret Uebber je podsjetila učesnike na značaj UN Konvencije o eliminacija svih oblika diskriminacije žena (CEDAW) i napretku koji je postignut od njenog usvajanja 1979.godine, ali i da se ne smije dopustiti da se ta dostignuća ponovno izgube budući da je ravnopravnost spolova osnovni preduvjet da svi ljudi u društvu vode slobodan i samoodređen život. 

Bojana Urumova, šefica ureda Vijeća Europe je kroz konkretne primjere ilustrirala probleme  u stavovima onih koji su na pozicijama moći kao i problem seksizma. Podsjetila je na Konvenciju Vijeća Europe o borbi i sprječavanju nasilja nad ženama i nasilja u obitelji koju je ratificirala i Bosna i Hercegovina kao i značajnu preporuku Vijeća Europe o seksizmu iz 2019. godine  koja naglašava značajnu uloga muškaraca i dječaka u borbi protiv seksizma.

Kika Babić-Svetlin iz Agencije za ravnopravnost spolova BIH Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice BiH je prezentirala aktivnosti Agencije tokom pandemije sa fokusom na borbu protiv nasilja nad ženama i osiguranje podrške i pomoći žrtvama. Podsjetila je na Preporuke za integrisanje perspektive ravnopravnosti spolova u proces planiranja, donošenja i provođenja odluka, mjera i planova u borbi protiv pandemije COVID-19 a koje je Agencija dostavila institucijama, ustanovama i kriznim štabovima u aprilu 2020.godine. Također je podsjetila na financijsku podršku sigurnim kućama koju je Agencija u 2020.godini osigurala putem projekta „Jačanje kapaciteta insitucija za rješavanje rodno zasnovanog nasilja u BiH“ kao i iz Budžeta institucija BiH za fiksne troškove rada sigurnih kuća. Ukupna sredstva podrške sigurnim kućama u 2020.godini su iznosila preko 260.000 KM.  

Predstavnik UN Women David Saunders je podsjetio da COVID-19 još uvijek predstavlja veliki izazov za sviju i da je bitno poduzeti konkretne korake za sprječavanje rasta nejednakosti muškaraca i žena koja je postala još izraženija tokom pandemije. John Kennedy Mosoti, predstavnik UNFPA je još jednom pocrtao važnost borbe protiv nasilja nad ženama i podršku žrtvama koje su se ohrabrile da progovore o onome što su preživjele ali i o korjenima ovog problema. Osim mjenjanja normi i stavova, insistiranju na odgovornosti i profesionalnom odnosu subjekata zaštite i da je potrebno osigurati dovoljno resursa koji bi se usmjerili ka podršci žrtvama.           

Lejla Gačanica, predstavnica Inicijative žena za ustavne promjene je prezentirala Inicijativu, naglasila prioritete i da proces ustavnih reformi mora biti transparentan i inkluzivan. Mjesto za rodnu ravnopravnost je na svim nivoima i ona definitivno treba biti inkorporirana i u Ustav. Nada Golubović iz Udruženih žena iz Banjaluke je prezentirala probleme i izazove sa kojima su se suočile sigurne kuće tokom pandemije COVID-19 i zahvalila svim donatorima koji su im pomogli tokom ovog veoma teškog perioda. Kao preporuka vlastima u Bosni i Hercegovini naglasila je potrebu da se mjere za suzbijanje nasilja nad ženama uvrste u planove za vanredne situacije te da se osiguraju sve specijalne usluge podrške ženama žrtvama nasilja u ovakvim situacijama. Aida Zupčević iz Udruženja poslovnih žena je prezentirala aktivnosti i projekte ovog Udruženja. U svojoj prezentaciji je navela dosadašnje rezultate u projektu ekonomskog osnaživanja žena ali i probleme sa kojima se žene suočavaju u poslovnom svijetu. Jadranka Miličević je prezentirala aktivnosti ženskih nevladinih organizacija povodom 8. Marta. Također je podsjetila da i pored zakonske odredbe od 40% manje zastupljenog pola, poslije posljednjih izbora u zakonodavnim tijelima u Bosni i Hercegovini participira svega 17% žena. Radmila Žigić iz Fondacija Lara je prezentirala Inicijativu “Mir sa ženskim licem“. Danas ova Inicijativa broji 13 ženskih nevladinih organizacija koja je specifični aktivistički ženski pokret koji gradi mir, podržava i promoviše uspjeh žena u prošlosti i danas. Oblast koju posebno tretira ovaj pokret je kultura sjećanja na značajne žene iz prošlosti naše zemlje.  Podsjetila je i na izložbu „Mir sa ženskim licem“ koja se od 2019.godine organizovala u većem broju gradova u Bosni i Hercegovini.    

Saša Leskovac iz Agencije za ravnopravnost spolova BIH je prezentirao je na kraju prezetirao obavezu provedbe CEDAW preporuka posebno u svjetlu pandemije COVID-19. Naglasio je da je Vijeće ministara prošle godine usvojilo preporuke za institucije vlasti o provedbi tih preporuka. Posebno je istakao preporuke koje je potrebno provesti tokom ove godine. To su  da se bez odlaganja u Ustav BIH ugradi uvrsti sveobuhvatnu definiciju diskriminacije žena koja obuhvata direktnu i indirektnu diskriminaciju u javnoj i privatnoj sferi i isprepletene oblike diskriminacije, u skladu s članom 1 Konvencije, na način kako je to definisano članom 1. Konvencije, da se provede revidirana Nacionalnu strategiju za procesuiranje ratnih zločina do 2023. godine, u cilju ubrzavanja procesuiranja zločina seksualnog nasilja tokom sukoba, obezbijede odgovarajući ljudski i financijski resursi Agenciji za ravnopravnost spolova pri Ministarstvu za ljudska prava i izbjeglice Bosne i Hercegovine i drugim tijelima za ravnopravnost spolova i da se uspostavi mehanizam za praćenje upotrebe seksističkog i mizoginističnog jezika i govora mržnje u javnom diskursu i seksističkim prikazima žena u medijima i pobudi svijest novinara i medijskih stručnjaka o važnosti pozitivnih prikaza žena kao aktivnih pokretača promjena. 

Samra Filipović-Hadžiabdić, direktorica Agencije za ravnopravnost polova BIH, predstavila je preporuke sa Regionalne konferencije na temu seksualnog uznemiravanja, koja je održana u februaru ove godine. Preporuke glase:

  1. Usklađivanje postojećih zakonskih rješenja sa Istanbulskom konvencijom, kao i donošenje potrebnih zakonskih i podzakonskih akata, koji regulišu oblast seksualnog nasilja i uznemiravanja.  Relevantnim propisima, pozvati državu na dužnu pažnju („due dilligence“)  u prevenciji, zaštiti, procesuiranju i sankcionisanju nasilja, u skladu sa Istanbulskom konvencijom.
  2. Provoditi edukacije za profesionalce (uključiti sudije, tužioce i advokate)  o postojećim zakonskim rješenjima u oblasti seksualnog uznemiravanja. Dosadašnja praksa je pokazala da se ova rješenja , iako postoje, slabo ili nikako ne koriste, te je potrebno edukovati profesionalce o potrebi korištenja istih.
  3. Provoditi edukacije o prepoznavanju  i zaštiti od seksualnog uzemiravanja na svim nivoima obrazovanja,  od predškolskog do obrazovanja na fakultetima. Osigurati posebne edukacije na fakuletima koji obrazuju subjekte zaštite za postupanje u oblasti rodno zasnovanog nasilja, uz uključivanje iskustva organizacija civilnog društva.
  4. Osigurati potrebnu podršku  za žrtve seksualnog nasilja i uzmemiravanja, uključujući zdravstvenu, pravnu i psihološku pomoć, kroz osnivanje kriznih centra što je obaveza prema Istanbulskoj konvenciji.  
  5. Provoditi  javne kampanje koje će imati za cilj sljedeće:- podizanje svijesti o nepihvatljivosti  i prepoznavanju seksualnog uznemiravanja, podrška ženama da izađu i otkriju svoja iskustva, podrška muškaraca u sprečavanju seksualnog uznemiravanja.
  6. Kontinuirano raditi s medijima, s ciljem adekvatnog prikazivanja slučajeva seksualnog uznemiravanja i nasilja, kako bi se izbjegla stigmatizacija žena koje su doživjele seksualno nasilje i uznemiravanje.
  7. Važno je da žene koje se nalaze na mjestima odlučivanja u zakonodavnoj i izvršnoj vlasti pruže podršku žrtvama seksualnog uznemiravanja i doprinesu podizanju svijesti o neprihvatljivosti ovog oblika ponašanja.

Nadin Mičić iz Građanske inicijative #nisamtražila je naglasila da inicijativa sa svojim veoma malim resursima pokušava pomoći ženama i muškarcima koji im se javljaju a kojih je do sada bilo oko 4000. Pročitala je pismo upućeno Parlamentu Federacije Bosne i Hercegovine i drugim institucijama u kojem je, između ostalog, zahtjevaju  da seksualno uznemiravanje uđe u Krivični zakon Federacije BiH kao što je to definirano Zakonom o ravnopravnosti spolova, te da se zakonska regulativa u BiH kada je u pitanju silovanje i seksualno uznemiravanje uskladi sa Istanbulskom konvencijom s posebnim akcentom po pitanju zastare. Također  traže da se izdvoje budžetska sredstva za formiranje centara za hitnu pomoć osobama koje su proživjele seksualno nasilje gdje osoba može dobiti besplatnu pravnu i psihološku pomoć i da se modeli zaštite i prepoznavanja seksualnog nasilja tretiraju kroz kurikulume u osnovnim i srednjim školama te fakultetima. 

Na kraju konferencije je Snježana Novaković-Bursač, prva zamjenica predsjedavajućeg Komisije za ostvarivanje ravnopravnosti spolova Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine prezentirala zaključke Konferencije koji će biti objavljeni na web stranici Agencije za ravnopravnost spolova BiH Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice Bosne i Hercegovine.