Povodom početka Kampanje 16 dana aktivizma protiv nasilja nad ženama, Agencija za ravnopravnost polova BIH Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice jednom podsjeća da nasilje nad ženama NIJE privatan problem, i ne može se smatrati manje važnom temom rezervisanom samo za obilježavanje datuma, nego je to gorući društveni problem koji zahtijeva hitno djelovanje svih nadležnih subjekata.
Ove godine, Agencija za ravnopravnost polova BIH MLJPI želi skrenuti pažnju na rodno zasnovano ubijanje žena tj.femicid.
Kada je u pitanju ispunjavanje standarda u cilju prevencije femicida, 2019. godine, Vijeće ministara Bosne i Hercegovine je, na inicijativu Agencije za ravnopravnost polova BIH uspostavilo Odbor za praćenje provedbe i izvještavanje po Istanbulskoj konvenciji i femicidu u našoj zemlji, čiji je zadatak da prati, analizira i izvještava Vijeće ministara o stanju u vezi sa nasiljem nad ženama i nasiljem u porodici.
Iako, Bosna i Hercegovina, kao ni druge evropske države, nema posebno krivično djelo femicida ili rodno povezanog ubistva žena, u Odluci o osnivanju Odbora BiH koristi se izraz femicid koji je objašnjen kao „ubistva žena iz rodne perspektive“, što odgovara terminu rodno povezanog ubijanja žena.
Prema Odluci Vijeća ministara BIH, Odbor je nadležan da analizira podatke o slučajevima ubistava žena iz rodnog aspekta i dalje preporuke za dalje postupanje u cilju sprečavanja femicida, u skladu s Preporukama UN Specijalne izvjestiteljice za nasilje nad ženama. Trenutno radimo na jačanju kapaciteta Odbora kako bi mogao efikasno realizovati predviđene zadatke, posebno u dijelu koji se odnosi na uspostavljanje Femicide watcha i ispunjavanje mandata.
Femicid – ubistvo žene od strane muškarca motivisano mržnjom i osećajem nadmoći, zbog kojeg smatra da ima pravo da joj oduzme život često je zadnji stadijum kontinuiranog nasilja kojem su žene izložene od strane muškaraca. Femicid po pravilu nije izolovana pojava, nešto što se desi iznenada, kao posljedica afekta, već posljedica dugotrajnog zlostavljanja.
Statistike pokazuju da su žene najčešće ubijane u svom domu, a ubica je bio srodnik, najčešće partner, iako je česta predrasuda da najveća opasnost ženama prijeti od nepoznatih lica na mračnim mestima.
Femicid je problem sa kojim se suočavaju sve države u svijetu, pa stoga zahtijeva dužnu pažnju u pronalaženju mehanizama blagovremene prevencije ovog teškog krivičnog djela.
Prema podacima Agencije za statistiku BIH, u Bosni i Hercegovini, u periodu 2016-2020, ubijeno je 55 žena. Međutim, ne postoje podaci da li su i u kojoj mjeri ova ubistva femicid, tj. rodno zasnovana ubistva žena.
I u 2022.godini, nažalost svjedoci smo nekoliko ubistava žena, femicida, gdje su najčešće žene ubijene od strane trenutnog ili bivšeg partnera. Svi ovi slučajevi bili su medijski propraćeni, ali uglavnom neadekvatno. Mediji i šira javnost u većini slučajeva smatraju femicid “porodičnom tragedijom”, senzacionalistički izvještavaju, bez dovođenja u vezu femicida kao posljedice najekstremnijeg oblika nasilja nasilja nad ženama i skretanja pažnje na opasnosti s kojima se žene suočavaju, ako napuste nasilog partnera, a ne dobiju adekvatnu podršku nadležnih institucija.
Agencija za ravnopravnost polova BIH MLJPI podsjeća da su nadležne institucije obavezne djelovati s dužnom pažnjom u oblasti zaštite, prevencije i procesuiranja rodno zasnovanog nasilja, i poduzimati sve mjere iz svoje nadležnosti kako bi se ovaj problem adekvatno adresirao i kako ne bi došlo do najekstremnijeg oblika nasilja nad ženama, a to je femicid.
Kako bi se mogla pratiti oblast femicida, za sva krivična djela koja rezultiraju ubistvima, na prijedlog Specijalne izvjestiteljice, Statistički okvir UN-a za mjerenje rodno povezanih ubistava žena i djevojčica, preporučuje u podatke treba uključiti pol žrtve, pol počinitelja i vezu između žrtve i počinitelja u tri glavne kategorije:
- Femicid od intimnog partnera / ubistva žena
- Porodično povezani femicidi / ubistva žena
- Ostali femicidi / rodno povezana ubistva žena
U cilju sprečavanja svih oblika rodno zasnovanog nasilja, a naročito femicida, neophodno je omogućiti adekvatnu statističku evidenciju podataka koja će biti osnov strategije za sprečavanje i suzbijanje femicida. Statistička evidencija podataka mora biti ujednačena na svim nivoima vlasti, tako da se jednostavnom pretragom po bazi podataka mogu dobiti podaci o obimu, strukturi, ali i uzrocima ove pojave Agencija naglašava važnost usklađivanja relevantinh zakonskih i podzakonskih propisa sa standardima Istanbulske konvencije, kao i rad na osiguravanju opštih usluga zaštite i podrške za žrtve nasilja, i podržava napore svih aktera kako bi se osigurao zakonski, strateški, i institucionalni sistem za prevenciju femicida
