SAOPŠTENJE Povodom 15. oktobra – Međunarodnog dana žena na selu

Agencija za ravnopravnost spolova Bosne i Hercegovine, Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice BiH skreće pažnju bosansko-hercegovačke javnosti na važnost prepoznavanja doprinosa rada žena na selu i predstavljanje njihove uloge u razvoju poljoprivrede, te osiguravanju prehrambene sigurnosti i stabilnosti seoskih zajednica. Pitanje položaja žena na selu zahtijeva razmatranje uzroka, ali i posljedica neravnopravnosti spolova u ruralnim sredinama kao prepreke za ostvarenje planiranih ciljeva, potpunih rezultata i dobrobiti cijeloga društva. Postojanje izazova kao što su neplaćeni rad, ekonomska ovisnost, neposjedovanje udjela u zajedničkoj imovini može se odnositi na žene i u gradu i na selu. Međutim, postoji niz dodatnih izazova, koji daleko više pogađaju žene na selu, kao što su nedostatak infrastrukture u javnom prevozu, zdravstvenim ustanovama, vrtićima, obrazovanju i mnogi drugi. Podatak da su žene izuzetno slabo zastupljene u lokalnim organima vlasti, mjesnim zajednicama i procesima planiranja ruralnog razvoja dodatno potvrđuje da su žene izvan urbanih centara u znatno nepovoljnijem položaju u odnosu na muškarce, ali i u odnosu na žene koje žive u gradovima. Naime, kada govorimo o ženama na selu ne smijemo zaboraviti ni one koje žive u prigradskim naseljima te usklađuju svoj profesionalni rad u gradskim sredinama sa privatnim poslovima u prigradskim sredinama. Usklađivanje njihovog porodičnog i profesionalnog života je još teže jer im prigradska infrastruktura i putovanje do radnoga mjesta dodatno otežava život i rad. Najčešće te žene imaju mala poljoprivredna dobra ili domaću stoku o kojoj se veoma često baš one staraju. Važno je istaći da su to žene koje se brinu o djeci i starima, a sasvim sigurno su dodatno opterećene ako se staraju o članovima domaćinstva koji imaju invaliditet ili djeci sa poteškoćama u razvoju. Svakako pažnju treba obratiti na mlade žene spremne da napreduju u poslu, ali i one starije životne dobi koje su cijeli život radile, a nisu ostvarile svoje penzije. Možda će nekoga iznenaditi podatak da u Bosni i Hercegovini ima više diplomiranih studentica u oblasti poljoprivrede, šumarstva, ribarstva i veterinarstva i to 53% u odnosu na diplomirane studente 47%. To su podaci Agencije za statistiku BiH kao i podaci da je oko 35% zaposlenih žena u oblasti poljoprivrede, šumarstva i ribolova, a oko 65% muškaraca. Odgovor na pitanje zašto dolazi do ovakvoga stanja sigurno moramo potražiti u mnogobrojnim pokazateljima koji sežu od tradicije, rodnih stereotipa i različitih ograničenja koje ženama nameće socio-ekonomsko okruženje. Živmo u doba izrazitih klimatskih promjena, čestih elementarnih nepogoda i ugroženosti zdravlja ljudi. Stoga je važno prepoznati i adekvatno evaluirati esencijalnu ulogu i doprinos žena na selu i prigradskim sredinama za dalji razvoj poljoprivrede, stočarstva i održivih grana privrede, kao i njihov doprinos u zdravoj prehrani članova domaćinstva, iskorjenjivanju siromaštva, ali i u doprinosu društveno-ekonomskom progresu šire zajednice.