P R E P O R U K E
U VEZI ZAŠTITE LJUDSKIH PRAVA MAJKI I RAZVOJA RODITELJSTVA U BOSNI I HERCEGOVINI
Imajući u vidu uočene nejednakosti u pristupu pravima majki i roditelja u Bosni i Hercegovini, koje su, pored ostalog, istaknute u Analitičkom izvještaju Evropske komisije o zahtjevu Bosne i Hercegovine za članstvo u Evropskoj uniji, kao i Zaključnim napomenama UN Komiteta za eliminaciju diskriminacije prema ženama na Šesti periodični izvještaj BiH o implementaciji Konvencije o eliminaciji svih oblika diskriminacije žena (CEDAW),
svjesni politika i praksi u Bosni i Hercegovini koje su nedovoljno podsticajne i osjetljive na zaštitu prava majki, porodica s djecom i razvoj roditeljstva, kao i potrebe daljeg usklađivanja zakonskog okvira sa Zakonom o ravnopravnosti spolova u BiH, Zakonom o zabrani diskriminacije i međunarodnim dokumentima, uključujući i Konvenciju o zaštiti materinstva br. 183 Međunarodne organizacije rada, relevantne Direktive Evropske unije i Evropsku socijalnu povelju,
na osnovu rezultata Istraživanja o pravima majki i razvoju roditeljstva u Bosni i Hercegovini (1), koje je tokom 2021. godine, provela Agencija za ravnopravnost spolova Bosne i Hercegovine Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice BIH i kojim su identifikovani brojni izazovi u politikama i praksama u oblasti porodiljskih naknada, prava iz radnog odnosa, prava društveno ranjivih grupa, usvajanja djece, biomedicinske oplodnje i porodiljskih prava poduzetnica, posebno u Federaciji Bosne i Hercegovine, ali i neusklađenost i različit tretman ovih pitanja između dvaju entiteta,
Agencija za ravnopravnost spolova Bosne i Hercegovine, Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice BiH, na osnovu člana 26.(a) Zakona o ravnopravnosti spolova u BiH („Službeni glasnik BiH“, broj 32/10) upućuje izabranim i imenovanim političkim predstavnicima/ama – donosiocima/teljicama politika, kao i institucionalnim partnerima u sektorima socijalne politike, rada, zdravstva, obrazovanja i pravosuđa, i bosanskohercegovačkoj javnosti, sljedeće Preporuke u vezi zaštite ljudskih prava majki i razvoja roditeljstva u Bosni i Hercegovini:
- Porodiljske naknade i prava iz radnog odnosa
U Bosni i Hercegovini je izražena neujednačenost zakonske regulative u oblasti roditeljstva i materinstva, pri čemu je samo na području Republike Srpske pravo na porodiljsku naknadu regulisano sistemski i na način približan međunarodnim standardima. Posebno je izražena diskriminacija porodilja u Federaciji BiH, pri čemu postoji diskriminacija u zavisnosti od mjesta prebivališta, visini zarade, statusa u pogledu zaposlenja i td. S tim u vezi, preporučujemo sljedeće:
• Harmonizirati propise u oblasti prava majki i porodilja na nivou Federacije Bosne i Hercegovine i iste uskladiti sa međunarodnim standardima; osigurati jednake beneficije i naknade tokom porodiljskog i roditeljskog odsustva u svim dijelovima Bosne i Hercegovine;
• U oblasti zaposlenih porodilja, utvrditi jedinstvenu osnovicu za obračun porodiljskih naknada i obezbijediti redovnost isplata u Federaciji Bosne i Hercegovine, kao i uskladiti propise o potrebnom periodu rada kao uslova za ostvarivanje porodiljskih naknada u cijeloj Bosni i Hercegovini;
• Prava na naknadu zaposlenim porodiljama integrisati u sistem prava iz radnog odnosa i zdravstvenog osiguranja u Federaciji Bosne i Hercegovine, što podrazumijeva vezivanje ovoga prava za uplaćene doprinose po osnovu zdravstvenog osiguranja, čime bi se prevazišao trenutni zakonski tretman porodilja kao „socijalnih slučajeva“;
• U oblasti zaposlenih porodilja, pronaći pravno rješenje za ostvarivanje prava za osobe koje su zaposlene u jednom, a mjesto prebivališta imaju u drugom entitetu;
• Ujednačiti tretman porodilja u javnom ili privatnom sektoru u pogledu naknada i trajanja porodiljskog odsustva u Federaciji Bosne i Hercegovine, kao i uskladiti propise u ovoj oblasti na cijeloj teritoriji Bosne i Hercegovine;
• Uspostaviti Jedinstveni fond iz kojeg bi se izdvajala jedinstvena naknada za nezaposlene porodilje, kao privremenu mjeru kojom bi se eliminisale postojeće neujednačene prakse tretmana porodilja i roditelja/ki u Federaciji Bosne i Hercegovine; obezbijediti ujednačavanje naknade za nezaposlene porodilje na cijeloj teritoriji Bosne i Hercegovine;
• U sklopu mreža ustanova socijalne ili zdravstvene zaštite uspostaviti informativna mjesta planiranje porodice, za pružanje informacija o ostvarivanju prava majke/porodilje i potrebnoj dokumentaciji, kao i informacija koje se odnose na seksualna i reproduktivna prava (pristup kontracepciji, pitanja abortusa, zaštite porodice s djecom);
• Pojačati rad inspekcija za nadzor poštivanja radnih prava i uvesti efikasnije i rigoroznije kazne u slučajevima nezakonitih otkaza radnicama zbog trudnoće i/ili porođaja, kraćeg trajanja odsustva od zakonski propisanog, povratka na neadekvatno radno mjesto nakon isteka porodiljskog odsustva i drugih kršenja prava radnika/ca u oblasti roditeljstva;
• Ohrabrivati očeve da koriste pravo roditeljskog odustva i u radnopravnu zakonsku regulativu uvesti institut neprenosivosti, u skladu sa EU Direktivama, kao podsticaj korištenju roditeljskog odsustva od strane očeva.
- Roditelji koji pripadaju ranjivim društvenim grupama
Jednoroditeljske porodice, odnosno, samostalne majke/roditeljke, nisu adekvatno prepoznate u zakonima. Zakonska regulativa i praksa u BiH ne prepoznaju kategoriju bivših supružnika koji ne plaćaju alimentaciju. Sudske odluke o povjeravanju djeteta prilikom razvoda često nisu zasnovane na principu ravnopravnosti spolova i najboljeg interesa djeteta. S tim u vezi, preporučujemo sljedeće:
• Unaprijediti zakonsku regulativu (radno zakonodavstvo ili/i podzakonske akte) u Federaciji Bosne i Hercegovine, u cilju efikasnije i pravednije refundacije naknade plate poslodavcima za vrijeme rada onih roditelja/ki koji moraju ili žele raditi na pola punog radnog vremena radi pojačane njege i brige o djetetu, osobito ako se radi o djetetu/djeci sa poteškoćama u razvoju; usaglasiti zakonsku regulativu i osigurati jednaka prava na cijeloj teritoriji Bosne i Hercegovine;
• Jednoroditeljske porodice prepoznati kroz zakonsku regulativu kroz uvođenje terminološke odrednice “samostalni/a roditelj/ka“ i „jednoroditeljske porodice“ na potpuniji i sveobuhvatniji način, uključujući i prepoznavanje roditelja/ke koji je razveden/a i uvođenje novčane naknade za jednooroditeljske porodice u stanju potrebe;
• U cilju efikasnijeg ostvarivanja prava na privremeno izdržavanje djece, izraditi pravnu analizu u cilju unaprijeđenja zakonskog okvira za adekvatna rješenja sankcionisanja neodgovornih roditelja koji ne plaćaju alimentaciju, i/ili uspostave Alimentacionog fonda na nivou entiteta i Brčko-Distrikta BiH;
• Sprovoditi kampanje za podizanje svijesti o prevenciji stigmatizacije samostalnih roditeljki, pogotovu ako dolaze iz manjiskih i marginalizovanih grupa, i prevenciji stigmatizacije očeva u kontekstu tradicionalnog shvatanja da dijete nakon razvoda treba biti povjereno na brigu isključivo majci.
• Sudske odluke o povjeravanju brige o djeci nakon razvoda uvijek zasnivati na poštivanju principa ravnopravnosti spolova i najboljeg interesa djeteta.
- Biomedicinski potpomognuta oplodnja
Restriktivnost i neusaglašenost zakonskih rješenja u oblasti biomedicinski potpomognute oplodnje dovodi do diskriminacije osoba koje se odluče na zasnivanje potomstva putem biomedicinski potpomognute oplodnje. S tim u vezi, preporučujemo sljedeće:
• Usaglasiti zakonsku regulativu na cijeloj teritoriji BiH u cilju ujednačavanja ostvarivanja prava na biomedicinski potpomognutu oplodnju za bračne/vranbračne parove, na način usaglašavanja pravnih rješenja u Federaciji BiH sa onim u Republici Srpskoj, u pogledu omogućavanja darivanja jajnika i spermatozoida partnerima koji nisu u bračnoj/vanbračnoj vezi;
• Unaprijediti zakonski okvir u BiH u cilju ostvarivanja prava na biomedicinski potpomognutu oplodnju i za (buduće) “samostalne“ roditelje i istospolne zajednice, kao i u pogledu starosne granice.
- Usvajanje djeteta
Postupak usvajanja djece u Bosni i Hercegovini je složen i decentralizovan, a zastupljena je neujednačenost u pogledu vrste i ostvarenja prava za djecu bez roditeljskog staranja. S tim u vezi preporučujemo sljedeće:
• U skladu s ustavnom podjelom nadležnosti u Bosni i Hercegovini, donijeti usklađene politike koje će se odnositi na unapređenje prava i položaja djece bez roditeljskog staranja sa konkretnim i mjerljivim planom mjera i aktivnosti, u skladu sa najvišim međunarodnim standardima u ovoj oblasti, kao i operacionalizacijom općih standarda ratificirane UN-ove Konvencije o pravima djeteta;
• Pojednostaviti i reducirati dokumentaciju za proces usvajanja djeteta i produžiti rok važenja za određene dokumente, imajući u vidu trajanje procesa usvajanja i eventualna kašnjenja u određenim upravnim procedurama;
• Omogućiti usvojenje djeteta za osobe koji žele biti „samostalni/e“ roditelji/ke; kreirati registre potencijalnih usvojitelja i obezbijediti njihovu kompatibilnost, u cilju pristupa i razmjene podataka.
- Roditelji – poduzetnice / poduzetnici
Poduzetnice nisu prepoznate u segmentu ostvarivanja prava na plaćeno porodiljsko odsustvo, nego u većini slučajeva su po odlasku na porodiljsko odsustvo primorane da trajno ili privremeno zatvore svoje pokrenute biznise. S tim u vezi, preporučujemo sljedeće:
• Unaprijediti zakonsku regulativu iz radnih odnosa uključivanjem porodiljskih / roditeljskih prava za poduzetnice/ke.
Apelujemo na donosioce/teljice političkih odluka i pravnih propisa, kao i na organe nadležne za pripremu i provedbu propisa, da serioznim pristupom planiranju i provedbi ovih Preporuka budu saveznici institucionalnih mehanizama za ravnopravnost spolova u Bosni i Hercegovini u našoj borbi za jačanje prava majki i roditelja i ravnopravnije društvo u kojem će biti ujednačen pristup i realizacija ustavnih i zakonskih prava za sve osobe u Bosni i Hercegovini.
(1) https://arsbih.gov.ba/project/istrazivanje-o-ljudskim-pravima-majki-i-razvoju-roditeljstva-u-bosni-i-hercegovini/
Sarajevo, 13. 4. 2023. godine
AGENCIJA ZA RAVNOPRAVNOST SPOLOVA
BOSNE I HERCEGOVINE
MINISTARSTVO ZA LJUDSKA PRAVA I IZBJEGLICE BOSNE I HERCEGOVINE
