Ovaj 15.oktobar – Međunarodni dan žena na selu – dočekujemo sa tugom jer su kiše i klizišta u dijelovima Bosne i Hercegovine odnijele brojne živote.
Skoro da je polovina jeseni i trebalo bi govoriti o plodovima rada, uspješnoj i rodnoj godini, ali sva naša razmišljenja su poljuljana upravo ovako teškom situacijom u kojoj se našla Bosna i Hercegovina. Nanesene su ogromne štete za domaćinstva i imanja koja su trebala da daju potrebna sredstva za život i eventualnu zaradu.
Prirodne katastrofe izuzetno teško pogađaju žene jer planovi prevencije i zaštite, posebno u ruralnom području, nisu dovoljno rodno osviješteni i prilagođeni za muškarce i za žene.
Voda i vatra su prijatelji, ali samo ako ih držite pod kontrolom, a u nekim situacijama smo, izgleda, nemoćni. U doba klimatskih promjena koje donose nepredvidivosti u vidu ekstremnih temperatura, sušnih razdoblja, leda, ogromnih količina padavina, vjetrove, oluje i slično, čini se da poljoprivredna proizvodnja na tradicionalni način neće više biti održiva. Moramo biti svjesni da na neke situacije ne možemo uticati, ali ih moramo prevenirati ili pokušati ublažiti.
Kako bismo spriječili veće štete u proizvodnji i negativan uticaj na egzistenciju mnogobrojnog stanovništva koje se bavi poljoprivredom nužno je da dalje jačamo inovativne i rodno odgovorne programe podrške i edukacije. Trebalo bi nastaviti snažnije podržavati i educirati stanovništvo u ruralnim sredinama, raditi na promociji zdravih načina proizvodnje, marketingu i prodaji. Potrebno je osmisliti specifične programe podrške, posebno za žene na selu, zbog prevazilaženja prepreka koje postoje ili se neočekivano pojavljuju.
Prema podacima Agencije za statistiku BiH iz publikacije „Bosna i Hercegovina u brojevima 2023“ kontinuirano je godišnje povećanje korištenja informaciono-komunikacionih tehnologija u domaćinstvima, pojedinačno ili kroz mobilnu internet vezu, koristeći mobilne telefonske mreže, za poslovne potrebe. Ovi statistički podaci ukazuju na to da smo još daleko od potpunog korišćenja svih mogućnosti digitalne ere koji bi pozitivno uticali na naše zajednice, ekonomiju i održivi razvoj društva. Pristupačnost tehnologije predstavlja šansu i za razvoj agrara, a razvoj ekonomije zasnovanom na inovacijama mora da uključi čitave populacije žena i muškaraca, kako bi budućnost bila „skrojena“ po potrebama svih, podjednako i na selu i u gradu.
Položaj žena na selu je složeno pitanje koje zahtijeva pažnju i razumijevanje, a napredak može omogućiti ženama da ostvare svoj pun potencijal za dobrobit cele zajednice. Nadu nam može dati podatak da se pojedine, odvažne i visokoobrazovane žene i njihove porodice odlučuju za život na selu, što doprinosi ekonomskoj, zdravstvenoj, emocionalnoj i psihološkoj stabilnosti za sve subjekte domaćinstva.
Pozdravljamo napore UN Women i nadležnih institucija na provođenju aktivnosti vezanih za unapređenje položaja žena na selu.
Agencija za ravnopravnost spolova Bosne i Hercegovine, Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice BiH Vas poziva da date svoj doprinos u prevazilaženju izazova koji prate žene na selu do ostvarivanja njihovih prava bez diskriminacije na osnovu spola!
