Agencija za ravnopravnost spolova Bosne i Hercegovine Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice BiH je povodom obilježavanja 8. marta, Međunarodnog dana žena, u saradnji sa Komisijom za ostvarivanje ravnopravnosti spolova Predstavničkog doma PSBiH, organizovala, tematsku sjednicu pod nazivom „Društveno-ekonomska pitanja osnaživanja žena za učešće u donošenju odluka u Bosni i Hercegovini”.
Tim povodom, ministar za ljudska prava i izbjeglice Bosne i Hercegovine dr Sevlid Hurtić je u svom obraćanju konstatovao da uprkos dugogodišnjim naporima javnog sektora, u partnerstvu sa nevladinim organizacijama i međunarodnim donatorima, u Bosni i Hercegovini još uvijek nemamo zadoljavajuće okruženje za veću uključenost žena u ekonomiju, kao ni za veće učešće žena u političkom odlučivanju.
Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice preuzima seriozne napore za prevazilaženje takvog stanja, prije svega koordinacijom provedbe Gender akcionog plana, kao i direktnim mjerama, poput podrške radu sigurnih kuća. Međutim, svjesni smo da su uzroci ovakvog stanja posljedica kompleksnih historijskih, ekonomskih i društvenih okolnosti. Rješavanje ovih pitanja shvatamo kao naše zadatke za budućnost. Na to nas, pored ostalog, upućuju i obaveze koje proističu iz različitih domaćih i međunarodnih dokumenata, čije rješavanje od nas očekuju građanke i građani, kako bi živjeli u prosperitetnijem i ravnopravnijem društvu, zaključio je Hurtić.
Zamjenica predsjedavajućeg Komisije za ostvarivanje ravnopravnosti spolova Predstavničkog doma PSBiH Mia Karamehić – Abazović je osvrćući se na temu o ekonomiji brige i ekonomskom osnaživanju žena, upozorila na činjenicu da žene ne rade jedan, već i mnogo drugih poslova, posebno u porodici, te naglasila da taj rad nije prepoznat, niti kvalificiran u našem društvu. Prema njenim riječima, žene nisu njegovateljice i društvo im duguje prepoznavanje rada koji nije njihova obaveza samo zato što su žene.
U okviru dva tematska panela “Ekonomija brige i ekonomsko osnaživanje žena kao pretpostavka razvoja“ i “U susret lokalnim izborima 2024. – Kako osigurati više žena u donošenju odluka?“ su govorile načelnice općina, predsjedavajuće općinskih vijeća, predstavnice komisija za ravnopravnost spolova u lokalnim zajednicama, predstavnice političkih stranaka, žene s iskustvom na izvršnim funkcijama i politici, predstavnice Agencije za ravnopravnost spolova BiH, nevladinog sektora, akademske zajednice i međunarodnih organizacija.
U diskusiji je istaknuto da veliki potencijal za prosperitet našeg društva leži u većoj uključenosti žena u ekonomski život kao pretpostavci za razvoj zemlje. Međutim, ovo pitanje je opterećeno mnogim problemima. Konkretno, nedovoljno je investiranje u ekonomiju brige, veliki je udio neplaćenog rada žena, nedovoljan broj vrtića i usluga brige za starije osobe i osobe u stanju potrebe. Prisutni su i rodni stereotipi u raspodjeli uloga između muškaraca i žena, rodno osjetljivo budžetiranje još uvijek nije zaživjelo i slično.
Naglašeno je i pitanje malog broja žena u procesima donošenja odluka i neravnopravno učešće žena, kako u zakonodavnoj, tako i u izvršnoj vlasti.
Zaključeno je da će veće učešće žena u ekonomiji i političkom životu direktno uticati i na prevazilaženje još jednog ozbiljnog drušvenog problema a to je nasilje prema ženama i femicid.
Na kraju tematske sjednice, zamjenica predsjedavajućeg Komisije za ostavrivanje ravnopravnost spolova Predstavničkog doma PSBiH Rejhana Dervišević prezentirala je zaključke sa osnovnim akcentima iz diskusije.
Sjednica je organizirana uz podršku Ambasade Kraljevine Švedske u BiH, UN WOMEN i Misije OSCE-a u BiH.
