Države bi trebale pojačati borbu protiv seksizma u svim sferama života, kaže se u preporuci koju je 28. marta 2019. godine usvojio Komitet ministara Savjeta Evrope. Kao odgovor na #MeToo i druge nedavne pokrete koji su povećali svijest o rasprostranjenom seksizmu u društvu, Komitet ministara Savjeta Evrope usvojio je preporuku da se zaustavi seksizam, koji uključuje prvu ikada međunarodno usaglašenu definiciju seksizma:

“Seksizam je bilo koji čin, gesta, vizuelno predstavljanje, izgovorene ili pisane riječi, praksa ili ponašanje, zasnovani na ideji da je osoba ili grupa osoba inferiorna zbog svog pola, koji se javlja u javnoj ili privatnoj sferi, bilo online ili offline, sa sljedećom namjerom ili efektom:

  1. kršenje dostojanstva ili prava osobe ili grupe osoba; ili
  2. što dovodi do fizičke, seksualne, psihološke ili društveno-ekonomske štete ili patnje osobe ili grupe osoba; ili
  • stvaranje zastrašujućeg, neprijateljskog, ponižavajućeg ili uvredljivog okruženja; ili
  1. predstavlja prepreku za autonomiju i potpuno ostvarivanje ljudskih prava od strane osobe ili grupe osoba; ili
  2. održavanje i jačanje rodnih stereotipa.”

Preporuka naglašava da je seksizam manifestacija „istorijski nejednakih odnosa moći“ između žena i muškaraca, što dovodi do diskriminacije i sprečava slobodno napredovanje žena u društvu. Budući da je „rasprostranjen u svim sektorima i svim društvima, (…) seksizam i seksističko ponašanje ukorijenjeni su i ojačavaju rodne stereotipe“, seksizam se po prvi put definiše u pravnom instrumentu koji donosi i sveobuhvatnu listu mjera i područja u kojima se seksizam događa, od reklamnog oglašavanja i medija, do zapošljavanja, sektora pravde, obrazovanja i sporta. Tekst posebno ima za cilj da rasvijetli ono što predstavlja seksističko ponašanje i predlaže konkretne načine na koje različiti akteri mogu da ih identifikuju i riješe.

Preporukom se traži da države članice Savjeta Evrope prate napredak u implementaciji  smjernica i da informišu Komisiju za ravnopravnost polova Savjeta Evrope o preduzetim mjerama i postignutom napretku. Preporuka ima za cilj rješavanje pitanja s kojima se svakodnevno susreću žene, ali i muškarci. Naime, preporuka uspostavlja jasnu vezu između seksizma i nasilja nad ženama i djevojčicama, objašnjavajući da su “djela „svakodnevnog“ seksizma dio kontinuuma nasilja koji stvaraju klimu zastrašivanja, straha, diskriminacije, isključenosti i nesigurnosti koja ograničava mogućnosti i slobodu.”

Primjeri preporučenih mjera uključuju zakonodavne reforme koje osuđuju seksizam i definišu i kriminalizuju seksistički govor mržnje i osiguravaju odgovarajuće lijekove za žrtve seksističkog ponašanja.

Preporuka poziva države da koriste mjere za podizanje svijesti, uključujući „brze reakcije“ javnih ličnosti, posebno političara, vjerskih, ekonomskih i društvenih lidera i drugih koji su u poziciji da oblikuju javno mišljenje, da osude seksizam.

U Preporuci se naglašava da jezik i komunikacija “ne smiju da služe u svrhu posvećivanja hegemonije muškog modela” i poziva na korištenje ne-stereotipnih komunikacija kako bi se javnost edukovala, podigla svijest i spriječilo seksističko ponašanje. Na primjer, preporučuje se prestanak korištenja seksističkih izraza i korištenje rodno osjetljivog jezika.

Preporuka se takođe fokusira na najnovije tehnologije. Dok internet i društveni mediji mogu promovisati slobodno izražavanje i rodnu ravnopravnost, oni takođe mogu omogućiti  “počiniocima” da izraze “nasilne misli” i da se provode zlostavljačko ponašanje, navodi se u preporuci. Preporuka uzima u obzir i vještačku inteligenciju i način na koji algoritmi mogu „prenositi i jačati“ postojeće rodne stereotipe i stoga mogu doprinijeti održavanju seksizma.