Svake godine četvrtog četvrtka u četvrtom mjesecu (april/travanj) brojne zemlje svijeta obilježavaju Međunarodni dan djevojaka u informaciono-komunikacionim tehnologijama čiju ideju je pokrenula Međunarodna telekomunikacijska zajednica.
Tradicionalno, Agencija za ravnopravnost spolova Bosne i Hercegovine, Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice BiH na ovaj dan usmjeri posebnu pažnju na potrebu ravnopravne zastupljenosti muškaraca i žena, djevojaka i mladića, dječaka i djevojčica u informaciono-komunikacionim tehnologijama (IKT).
Živimo u svijetu u kome je veoma važna brza razmjena informacija, novih znanja i primjena savremenih tehnologija koje treba da nam unaprijede život, zdravlje i sigurnost.
Žena u savremenom svijetu treba da ima značajno mjesto u svim sferama društva. Ona svakodnevno dokazuje da je neizostavan dio ekonomije, nauke, kulture, sporta, medicine, politike, sigurnosti i da nema smisla bez žena donositi važne odluke u društvu jer one čine polovinu stanovništva svijeta.
Cilj je postići ravnopravnu zastupljenost djevojčica, djevojaka i žena u informaciono-komunikacionom i tehnološkom sektoru što bi im omogućilo da postanu aktivne sudionice kreiranja sretnijeg i sigurnijeg svijeta u kojem živimo.
Očito je da broj djevojaka i žena u IKT sektoru raste, ali su i dalje manje zastupljene. Zašto? Radi li se o stereotipnim, kulturološkim ili sociološkim uzrocima? Da li su dovoljno hrabre za izazove i imaju li samopouzdanje za savladavanje “neutabanih staza”?
U Bosni i Hercegovini je izrađen Indeks rodne ravnopravnosti kao zbirni pokazatelj kojim se omogućava mjerenje kompleksnog koncepta rodne ravnopravnosti. Najnoviji rezultati pokazuju da je sveukupni indeks rodne ravnopravnosti porastao sa 63,1 – koliki je bio 2013. godine, na 70,2 u 2023. godini. Rodne neravnopravnosti se najviše ističu u domeni Moć (59,1 bod), posebno u poddomeni Ekonomska moć (54,7 bodova).
Žene imaju priliku sudjelovati u “industriji koja mijenja svijet”, a mogućnosti su velike. Sudjelovanje na tehničkim, programerskim i inženjerskim pozicijama, te u prodaji, marketingu, razvoju finansija i poslovanja samo su neke od mogućnosti većeg uključivanja žena na tržište rada. Njihovo učešće u napretku ekonomije doprinijeće društvu, ali i njima samima jer su ovo dobro plaćena i veoma tražena zanimanja. Brojni su primjeri izuzetno uspješnih žena u IKT sektoru.
Želimo naglasiti da informaciono-komunikacione tehnologije pružaju velike mogućnosti za ekonomsko osnaživanje osoba sa invaliditetom, ali mogu da prouzrokuju različite prepreke i izazove. Tako na primjer, neophodna je prevencija i zaštita od različitih oblika nasilja na osnovu spola, prevazilaženje stereotipa u obrazovanju, a nedovoljno je istraživanja koja bi pokazala da li postoje razlike u platama, te na koji način muškarci i žene usklađuju svoj privatni i profesionalni život u ovom sektoru.
Rezultati “Istraživanja o uticaju rodne podjele porodičnih i kućanskih poslova na profesionalni život zaposlenih žena u Bosni i Hercegovini” pokazuju da postoji izrazita rodna neravnopravnost u obavljanju kućanskih poslova i brizi za djecu, a sasvim sigurno ni u IKT sektoru nije mnogo drugačije
Rodni stereotipi, kulturno obeshrabrivanje, te nedostatak svijesti i promocije ženskih uzora sprječavaju i negativno djeluju na ravnopravno učestvovanje žena u informaciono-komunikacionim tehnologijama, a samim tim mogu da dovedu do diskriminacije na osnovu spola.
