Međunarodna kampanja „16 dana aktivizma protiv rodno zasnovanog nasilja“ počinje 25. novembra, a završava 10. decembra i obuhvata važne međunarodne datume koji povezuju žene, nasilje i ljudska prava:
- 25. novembar- Međunarodni dan borbe protiv nasilja nad ženama
- 1.decembar-Svjetski dan borbe protiv AIDS-a
- 3.decembar – Međunarodni dan osoba sa invaliditetima
- 6. decembar- Godišnjica Montrealskog masakra
- 10. decembar -Međunarodni dan ljudskih prava
Ovi datumi su prilika da se svi fokusiramo na pitanja ljudskih prava, ravnopravnosti polova, kao i da svi akteri, kako institucionalni tako i vaninstitucionalni, pokažu odgovornost za prevazilaženje svih oblika nasilja prema ženama. Ove godine želimo posebnu pažnju skrenuti na problem femicida, kao rodno zasnovanog ubistva žena, koji je najekstremniji oblik nasilja prema ženama.
Kampanja “16 dana aktivizma protiv rodno zasnovanog nasilja“ je prilika da naglasimo kako nasilje prema ženama i nasilje u porodici još uvijek predstavlja jedan od najtežih i najrasprostranjenijih oblika neravnopravnosti polova i diskriminacije na osnovu spola.
Ova godina je bila posebno teška u Bosni i Hercegovini zbog niza brutalnih ubistava žena, u različitim gradovima Bosne I Hercegovine. Od početka 2023. godine ubijeno je šest žena, u januaru -Prijedor, u maju -Tuzla, u avgustu -Gradačac i Živinice, u septembru -Zavidovići, u novembru- Sarajevo.
I prije ovih slučajeva ubistava femicid je predstavljao veliki problem o kojem se nije dovoljno govorilo i postupalo na adekvatan način . Kada uporedimo podatke Agencije za statistiku Bosne i Hercegovine o nasilnoj smrti žena u periodu 2016-2022. godine, ubijeno je 76 žena, što je alarmantan broj i zahtjeva hitnu reakciju svih nadležnih institucija.
Slučajevi femicida nisu izolovani incidenti koji se dešavaju iznenada, već predstavljaju krajnji čin ponavljanog nasilja. Potrebno je imati u vidu specifičnosti konteksta u kome se dogodio femicid i istoriju tog slučaja nasilja. Većinu femicida je moguće spriječiti uz koordiniranu, brzu i preventivnu akciju.
U Bosni i Hercegovini je do sada poduzet niz mjera za uspostavljanje zakonodavnog, institucionalnog i organizacionog okvira za prevenciju i borbu protiv nasilja u porodici, koji se nastoji kontinuirano unaprjeđivati.
Važno je podsjetiti da je Bosna i Hercegovina 2013. godine postala šesta zemlja članica Vijeća Evrope koja je ratifikovala Konvenciju Vijeća Evrope o sprečavanju i borbi protiv nasilja prema ženama i nasilja u porodici (Istanbulska konvencija).
Istanbulska konvencija je prvi sveobuhvatni dokument u svijetu koji prepoznaje neravnopravnost polova kao uzrok nasilja prema ženama i nasilja u porodici i definiše načine kako da se ovaj uzrok eliminiše. Prema međunarodnom pravu, država je odgovorna međunarodno za nezakonita učinjena djela koja se mogu s njom povezati, kroz rad njihovih agencija poput policije, imigracione službe i zatvorskih čuvara.
Istanbulska konvencija je velika obaveza za zemlje koje su je ratifikovale. Agencije za ravnopravnost polova Bosne i Hercegovine Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice Bosne i Hercegovine je fokus stavila na pitanja femicida, te je još 2018. godine pokrenula inicijativu za uspostavljanje Odbora za praćenje provedbe i izvještavanje po Istanbulskoj konvenciji i femicidu u BiH, a Vijeće ministara BiH je 2019. godine donijelo Odluku o njegovom osnivanju.
Kako bismo napravili održiv sistem za praćenje slučajeva femicida, proveli smo analizu koja je pokazala da nadležne institucije ne prikupljaju niti raspolažu sa adekvatnim informacijama koje bi mogle poslužiti za analizu slučajeva femicida u BiH. U skladu sa zaključcima navedene analize, a na inicijativu Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice Bosne i Hercegovine/ Agencije za ravnopravnost polova Bosne i Hercegovine, Visoko sudsko i tužilačko vijeće Bosne i Hercegovine počelo je voditi podatke o odnosu žrtve i počinoca u slučajevima ubistva žena, što predstavlja inicijalni korak za praćenje slučajeva femicida.
Krajem prošle godine, Bosna i Hercegovina je dobila Preporuke za unapređenje provedbe Istanbulske konvencije, koje je Agencija za ravnopravnost spolova Bosne i Hercegovine Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice Bosne i Hercegovine dostavila vladama i skupštinama/parlamentima entiteta, kantona i Brčko distrikta Bosne i Hercegovine. Međutim, u svrhu provedbe preporuka, potrebna je koordinacija i saradnja svih resornih institucija i ustanova, odnosno, izrada i usvajanje akcionog plana za provedbu preporuka Komiteta potpisnica Istanbulske konvencije Vijeća Evrope.
U tom smislu, 20.11.2023. godine, Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BIH je pozvao Vijeće ministara BIH da, u saradnji s resornim institucijama na entitetskom, kantonalnom i nivou Brčko distrikta Bosne i Hercegovine, izradi Plan mjera za provedbu GREVIO preporuka, da prati provedbu i redovno izvještava Parlamentarnu skupštinu BIH.
Bosna i Hercegovina je opredjeljena za eliminaciju svih oblika nasilja prema ženama, što potvrđuje činjenica da je Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine usvojila Rezoluciju o sprečavanju svih oblika nasilja prema ženama. Rezolucijom se oštro osuđuje svaki oblik nasilja prema ženama i uznemiravanja žena, te apeluje na nadležne pravosudne organe, da preduzmu hitne mjere u vezi sa procesuiranjem delikata vezanih za nasilje prema ženama (ubistava, tjelesnih povreda, fizičkog i psihičkog zlostavljanja i uznemiravanja).
Provođenje navedenih aktivnosti, prvenstveno Preporuka za unapređenje provedbe Istanbulske konvencije, biće prioritet u radu Agencije za ravnopravnost polova BiH MLJPI, kojim će se doprinijeti i prevenciji femicida jer je efikasna borba i sprječavanje rodno zasnovanog nasilja upravo to – sprječavanje i prevencija femicida.
