(Sarajevo, 26. 3. 2020)

Agencija za ravnopravnost spolova BIH Ministarstva za ljudska prava i izbjegice Bosne i Hercegovine se sljedećim apelom pridružuje Institutu za ravnopravnost spolova EU i Ekspertnom timu Vijeća Evrope za nadzor nad provedbom Istanbulske konvencije u skretanju pažnje javnosti da u vremenu bespoštedne borbe protiv pandemije virusa COVID-19 ne smijemo izgubiti iz vida da trenutna kriza dodatno pogađa žene i da nadležni organi u donošenju mjera moraju voditi računa o efektima koje njihove aktivnosti imaju na stanje ravnopravnosti spolova u društvu:

Zbog pandemije COVID-19 građanke i građani Bosne i Hercegovine se suočavaju sa novim načinom života kojeg karakterišu samoizolacija, rad od kuće, on-line nastava, a neki od nas susreću se i sa gubitkom posla, pa i svojih najmilijih.

To je situacija koja dodatno, i na poseban način, pogađa žene i djevojčice.

Naša pažnja treba biti usmjerena na žene-žrtve nasilja u porodici; žene kojima, u situaciji samoizolacije, domovi nisu mjesta sigurnosti i spokoja, nego mjesta straha i nasilja. Trenutno smo svjedoci rizika od povećanja nasilja u porodici, jer ograničavanje kretanja i samoizolacija pružaju partnerima-nasilnicima priliku za dodatnu demonstraciju sile i uspostavljanje kontrole. Žrtve nasilnih partnera upućene su provoditi s nasilnicima duže vremenske periode, a neke od njih, zbog straha od zaraze, oklijevaju tražiti neophodnu zdravstvenu ili socijalnu pomoć. Finansijska kriza i eventualni gubitak posla posebno teško pogađaju žene-žrtve nasilja jer im otežavaju mogućnost izlaska iz kruga nasilja, a službe podrške žrtvama, kao što su sigurne kuće, trenutno nailaze na dodante izazove u svom djelovanju. U takvoj situaciji, osobe iz susjedstva, rodbina i druge građanke i građani mogu imati ključnu ulogu u kontaktiranju policije u slučaju sumnje na opasnost od porodičnog nasilja, posebno u situaciji ako je žrtva onemogućena da se obrati za pomoć.

Većina uposlenih u sektoru zdravstva su žene. Pružanje pomoći oboljelima, zaštita zdravlja i prevencija predstavljaju, posebno u ovim teškim danima, najodgovorniju i fizički i emotivno najzahtjevniju profesiju. Međutim, to je profesija koja je, osim što većinski upošljava žene, istovremeno je i nedovoljno plaćena i nedovoljno cijenjena. Jedna od malih ali značajnih manifestacija prepoznavanja ključne uloge žena u borbi protiv pandemije trebala bi biti i korištenje rodno osjetljivog jezika u svakodnevnom obraćanju zvaničnica i zvaničnika prema javnosti. Čitajući poruke na bilbordima i drugim medijima, ili slušajući pres-konferencije i saopštenja, bh. javnost može steći dojam da u zdravstvu rade jedino muškarci! Zato je nužno da zvaničnice i zvaničnici, u koje su, danas više nego ikad, uprte oči javnosti, osim zdravstvenih radnika, doktora, građana…” uvijek spomenu  i zdravstvene radnice, medicinske sestre, doktorice, građanke…”.

Tradicionalno u našem društvu, neplaćeni i “nevidljivi” rad u kući uloga je koja nesrazmjerno više pripada ženama i djevojčicama. Danas, u situaciji zatvaranja škola i vrtića, i u situaciji školovanja i rada od kuće, ove “ženskeobaveze još se više povećavaju, što predstavlja još jedan oblik nesrazmjernog efekta koji ova kriza ostavlja na ravnopravnost spolova u našem društvu. Zato, apelujemo da briga za djecu i za starije, spremanje hrane i briga za čistoću nužno moraju biti ravnomjerno raspoređeni između partnera, a članicama i članovima jednoroditeljskih zajednica okruženje i sistem moraju se naći na usluzi. 

Na kraju, ali ne i manje važno, zamiranje ekonomskih aktivnosti u društvu najprije pogađa neke od djelatnosti u kojima preovladava ženska radna snaga – u spektru od radnica u hotelijerstvu i turističkoj djetnosti pa do frizerki i radnica u butiku. Suočeni smo sa situacijom da žene nesrazmjerno više ostaju bez posla i da su, stoga, u nemogućnosti izmirenja finansijskih obaveza. Zbog toga je potrebno da donošenje mjera podrške i ekonomskih podsticaja nužno bude zasnovano na gender-analizi efekata postojeće krize.

Zbog svega ovoga, u danima i mjesecima bespoštedne borbe protiv pandemije virusa COVID-19 ne smijemo izgubiti iz vida da trenutna kriza, u svoj svojoj silovitosti i pogubnosti za društvo u cjelini, dodatno i na poseban način pogađa žene. Zbog toga i nadležni organi i društvo u cjelini prilikom donošenja i realizacije mjera u borbi protiv pandemije moraju voditi računa o efektima koje njihove aktivnosti imaju na stanje ravnopravnosti spolova i položaj žena i djevojčica u našem društvu.

AGENCIJA ZA RAVNOPRAVNOST SPOLOVA BOSNE I HERCEGOVINE

MINISTARSTVO ZA LJUDSKA PRAVA I IZBJEGLICE BOSNE I HERCEGOVINE