1. Home
  2.  » 
  3. Novosti
  4.  » Otvoreno pismo političkim partijama „Nominujte i promovišite kandidatkinje – to koristi svima!“

Otvoreno pismo političkim partijama „Nominujte i promovišite kandidatkinje – to koristi svima!“

24.07.2020. | Novosti, Novosti_Ravnopravno učešće

Agencija za ravnopravnost polova Bosne i Hercegovine, Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice BIH uputila je,  24.07.2020. godine, otvoreno pismo političkim strankama registrovanim za Lokalne izbore 2020: „Nominujte i promovišite kandidatkinje – to koristi svima!“

U navedenom pismu, u skladu sa Zakonom o ravnopravnosti polova u Bosni i Hercegovini („Službeni glasnik Bosne i Hercegovine“, broj 32/10), Agencija podsjeća političke partije o važnosti ravnopravnog učešća žena i muškaraca u kontekstu predstojećih izbora:

  • Ravnopravna zastupljenost polova na mjestima donošenja odluka je obavezan standard ostvarivanja lјudskih prava, propisan kako brojnim međunarodnim dokumentima koji su kod nas na snazi, tako i domaćim zakonskim propisima.
  • Konvencija o ukidanju svih oblika diskriminacije žena (CEDAW), koja je integralni dio Ustava Bosne i Hercegovine, u članu 7. „Politički i javni život“  i član 8. „Međunarodno predstavlјanje i učešće“ uređuje obaveze država u cilju postizanja ravnopravne zastupljenosti muškaraca i žena na mjestima donošenja odluka.
  • Cilj br. 5.5 globalnih Ciljeva održivog razvoja glasi: „Osigurati puno i efektivno učešće žena i jednake prilike za liderstvo na svim nivoima političkog, ekonomskog i javnog života.” Indikator za mjeru i ovaj cilj definisan je kao „proporcija mjesta popunjenih ženama u državnim i lokalnim vladama.”
  • Prema odredbama Zakona o ravnopravnosti polova u Bosni i Hercegovini, državna tijela na svim nivoima organizacije vlasti, uključujući zakonodavnu, izvršnu i sudsku vlast, političke stranke, pravna lica s javnim ovlaštenjima su dužni da osiguraju i promoviraju ravnopravnu zastupljenost polova u upravljanju, procesu odlučivanja i predstavljanju.
  • Ravnopravna zastupljenost, prema Zakonu, postoji u slučaju kada je jedan od polova zastupljen najmanje u procentu 40%. Ukoliko ravnopravna zastupljenost ne postoji, to se smatra diskriminacijom po osnovu pola.
  • Članom 4.19 Izbornog zakona BiH utvrđena je kvota od najmanje 40% pripadnika-ca manje zastupljenog pola na listama kandidata-kinja. Osim kvote, utvrđen  je i procenat i redoslijed kandidata/kinja manje zastupljenog pola na listi. Ukoliko neka stranka dostavi listu kandidata koja nije sastavljena u skladu sa članom 4.19, Centralna izborna komisija BiH neće potvrditi kandidatsku listu.

Međutim, uprkos postojanju pomenutih izbornih kvota, žene su u predstavničkim tijelima na svim nivoima vlasti u Bosni i Hercegovini nedovoljno zastupljene i čine 23,8%, što je ispod evropskog prosjeka. Zastupljenost žena u skupštinama opština/općinskim vijećima u BIH je još i manja i, nakon lokalnih izbora 2016. godine, iznosi svega 18.3%. Pored toga, od 142 opštine/općine u BIH, samo njih sedam vode načelnice, odnosno – manje od 5%!

Jedan od razloga ovakvog stanja je činjenica da političke stranke u BIH nedovoljno prepoznaju potencijal kandidatkinja i, u pravilu, veoma malo žena je na rukovodećim pozicijama. U kontekstu Opštih izbora 2018. godine u BiH, samo 16% stranačkih listi imalo je žene na vodećim pozicijama.

Smatramo da takvo stanje treba mijenjati!

Prosperitetna društva, pored ostalog, karakteriše veće učešće žena u politici a društveno – ekonomski razvoj društva direktno je proporcionalan njegovoj inkluzivnosti i stepenu ravnopravnosti polova.

Uoči predstojećeg podnošenja kandidatskih listi za Lokalne izbore 2020, Agencija za ravnopravnost polova BIH apeluje na političke partije da više nominuju i promovišu žene – nositeljice kandidatskih listi i žene – kandidatkinje za načelnika/cu opštine/općine!

Pored toga, Agencija za ravnopravnost spolova BIH skreće pažnju na potrebu da u programu za predstojeće izbore političke partije uzmu u obzir pitanja ravnopravnosti polova. To, pored ostalog, znači da se svaki predloženi program i mjera razmotri sa stanovišta da isti najvjerovatnije ima različit efekat na muškarce i na žene, kao i druge različitosti u društvu (osobe s invaliditetom, stariji, siromašni, LGBTI-osobe i druge).

Poštovanje principa ravnopravnosti polova, u ovom kontekstu, takođe uključuje i brigu za rodnu osjetljivost u javnim nastupima predstavnika/ca stranaka i njihovo uzdržavanje od seksizma, mizoginije i stereotipnih prikazivanja rodnih uloga u društvu.