U organizaciji Agencije za ravnopravnost spolova BiH, Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice BIH u Sarajevu je, od 15. do 17. 3. 2018.godine održana Regionalna konferencija “Provedba Istanbulske konvencije Vijeća Evrope- izazovi i naredni koraci”. Konferencija je održana u okviru projekta “Jačanje kapaciteta institucija za rješavanje rodno zasnovanog nasilja u BiH“, koji finansijski podržava Američka agencija za međunarodni razvoj – USAID.
Predstavnici i predstavnice institucionalnih gender-mehanizama iz Srbije, Crne Gore i Makedonije, međunarodne zajednice u Bosni i Hercegovini, kao i više od 60 predstavnika relevantnih institucija, ustanova i organizacija sa svih nivoa vlasti u Bosni i Hercegovini uzelo je učešće na ovoj konferenciji.
Cilj konferencije bio je razmjena iskustva i dobrih praksi, identifikovanje nedostajućih standarda u provođenju Istanbulske konvencije u BiH a poseban dio konferencije posvećen je regionalnom povezivanju i uspostavljanju bliže saradnje sa svim relevantnim partnerima.
Direktorica Agencije za ravnopravnost spolova BiH/MLJPI BiH Samra Filipović-Hadžiabdić istakla je odgovornost BiH, kao članice Vijeća Evrope, da ispuni obaveze koje proizilaze iz Istanbulske konvencije – Konvencije Vijeća Evrope o sprečavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u porodici, te da prati sva dešavanja i aktivnosti u vezi s djelima obuhvaćenim tom konvencijom. Također, odgovornost države je da organizira odgovor na sve oblike nasilja tako da nadležni organi mogu u skladu sa svojim zakonskim i ustavnim ovlaštenjima da sprečavaju, istražuju, kažnjavaju i osiguraju reparaciju za žrtve – istaknula je Filipović-Hadžiabdić.
Na konferenciji je također istaknuto da je predstavnica BiH bila članica Ad hoc Komiteta koji je izradio konačan nacrt Konvencije o sprečavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u porodici (CAHVIO). Nadalje, Agencija za ravnopravnost spolova BiH, Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice Bosne i Hercegovine je u oktobru 2011. godine organizovala Prvi regionalni seminar o promociji Konvencije Vijeća Evrope o sprečavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i obiteljskog nasilja, zajedno s Vijećem Evrope i UN Women, nakon čega je Bosna i Hercegovina napravila konkretne korake za potpisivanje, ratifikaciju i provedbu ovog važnog pravnog instrumenta. Bosna i Hercegovina je, kao šesta zemlja članica Vijeća Evrope, ratifikovala Istanbulsku Konvenciju („Službeni glasnik BiH-Međunarodni ugovori“ broj: 19/13.) 2013.godine. Ovim se Bosna i Hercegovina obavezala na poduzimanje zakonodavnih i drugih mjera radi osiguranja pravnog, institucionalnog i organizacionog okvira za prevenciju nasilja nad ženama, zaštitu žrtava nasilja te kažnjavanje počinitelja nasilja. Vijeće ministara BiH je 2015.godine usvojilo Okvirnu strategiju za provedbu Konvencije Vijeća Evrope o sprečavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u porodici u BiH 2015-2018. („Službeni glasnik BiH, broj 75/15). Strategija predstavlja sveobuhvatan okvir kojim se definira način provedbe Konvencije u BiH i usklađivanja pravnog i institucionalnog okvira sa odredbama Konvencije, prioriteti u oblasti prevencije i borbe protiv nasilja nad ženama i nasilja u porodici, odgovorne institucije, kao i okvir za praćenje provedbe i izvještavanje o provedbi Strategije, a samim tim i Konvencije. U oktobru 2015. godine, Agencija za ravnopravnost spolova BiH MLJPI, Ministarstvo vanjskih poslova BiH, i Vijeće Evrope – Odjel za borbu protiv nasilja nad ženama organizovali su Ministarsku konferenciju o primjeni Istanbulske konvencije. Konferencija je organizovana u okviru aktivnosti povodom predsjedavanja Bosne i Hercegovine Vijećem Evrope od maja do novembra 2015. godine. Monitoring implementacije Istanbulske konvencije je predmet velike pažnje u Bosni i Hercegovini otkako je ovaj značajni međunarodni pravni instrument stupio na snagu.
U okviru Projekta “Jačanje kapaciteta institucija za rješavanje rodno zasnovanog nasilja u BiH“ u toku je realizacija studije u pet oblasti od značaja za uspješnu prevenciju, zaštitu i podršku žrtvama rodno zasnovanog nasilja. Studija će predstavljati osnov za planiranje daljih, konkretnih mjera u unapređenju prevencije nasilja i zaštite žrtava. Naglašeno je da je već mnogo urađeno u pogledu usklađivanja bh. zakonodavstva s Istanbulskom konvencijom, ali da još mnogo treba biti učinjeno na provedbi. Stoga je trenutno poseban fokus na pregledu stanja u sektorima zakonodavstva, socijalne i zdravstvene zaštite kao i specijaliziranih usluga podrške žrtvama. Posebna pažnja posvećena je izgradnji sistema za prikupljanje i obradu podataka vezanih za nasilje nad ženama i nasilje u obitelji, kao i na razmjenu iskustava na regionalnom nivou. Ekspertni tim je tokom konferencije predstavio preliminarne analize, nakon čega su sektorske fokus-grupe, s relevantnim predstavnicima za svaku oblast analize, diskutovale i došle do zaključaka o prioritetnim oblastima daljeg djelovanja.
Ova Regionalna konferencija također predstavlja dio šireg reformskog poduhvata Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice BiH na jačanju kapaciteta institucija za ravnopravnost spolova za rješavanje rodno zasnovanog nasilja u regionu Zapadnog Balkana i Mediterana. Naime, potpisivanjem Regionalne Deklaracije o saradnji institucionalnih mehanizama između država Zapadnog Balkana, 2005.godine u Sarajevu uspostavljena je regionalna saradnja sa Hrvatskom, Srbijom, Crnom Gorom i Makedonijom. Potpisivanje Deklaracije bio je veliki korak za Bosnu i Hercegovinu ali i za države u regiji, u smislu umrežavanja njihovih nacionalnih gender mehanizama izvršne i zakonodavne vlasti. Kao nastavak ove inicijative, u novembru 2013. godine potpisana je Deklaracija o saradnji institucionalnih mehanizama za rodna pitanja zemalja Mediteranske inicijative, koja predstavlja proširenje Regionalne deklaracije iz 2005. godine i uključuje saradnju sa zemljama iz Sjeverne Afrike: Egiptom, Marokom, Libijom, Alžirom i Tunisom. U sklopu regionalnih aktivnosti, u julu 2014. godine potpisana je Zajednička izjava o saradnji institucionalnih mehanizama za ravnopravnost spolova zemalja Zapadnog Balkana. Kao prioriteti u djelovanju, prepoznate su oblasti: rod i sigurnost, ekonomsko osnaživanje žena i nasilje nad ženama i nasilje u porodici.
Predstavnice vladinih tijela za rodnu ravnopravnost zemalja regiona su na konferenciji predstavile su inicijative svojih država za unapređenje zaštite od rodno zasnovanog nasilja i ravnopravnost spolova, odale prizinanje Bosni i Hercegovini na inicijativi za intenziviranjem regionalne saradnje i istoj dale punu podršku.
Na kraju konferencije definisani su zaključci, naredni koraci i inicijative kako u daljoj provedbi Istanbulske konvencije u Bosni i Hercegovini tako i na planu jačanja regionalne saradnje.
