Agencija za ravnopravnost spolova BIH

Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice BIH

(Saopštenje za javnost)

(Sarajevo, avgust 2020) Povodom deset godina od usvajanja Konvencije Vijeća Evrope o sprečavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u porodici (Istanbulska konvencija), i isto toliko godina proteklih od prvog bh. izdanja Konvencije, Agencija za ravnopravnost spolova BIH Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice BIH je ovih dana objavila drugo izdanje Istanbulske konvencije, sa Obrazloženjem. Publikacija će poslužiti kao važan referentni materijal za organe vlasti, pravosuđe, organizacije civilnog društva i sve subjekte uključene u proces zaštite i prevencije rodno zasnovanog nasilja.

Bosna i Hercegovina je bila među prvim zemljama-članicama Vijeća Evrope koja je ratifikovala Konvenciju, čime se obavezala na preduzimanje zakonodavnih i drugih mjera radi osiguranja pravnog, institucionalnog i organizacionog okvira za prevenciju nasilja nad ženama, zaštitu žrtava nasilja, te kažnjavanje počinitelja nasilja. Otada, naša zemlja je načinila značajne političke, strateške i operativne korake u cilju implementacije ovog međunarodnog pravnog dokumenta.

Istanbulska konvencija se primjenjuje u Bosni i Hercegovini kroz zakonodavstvo i politike koje se donose u skladu sa ustavnim nadležnostima različitih nivoa vlasti. Uspostavljen je pravni okvir i doneseno niz javnih politika koje su usmjerene na suzbijanje nasilja nad ženama. Ove politike su najvećim dijelom izrađene u formi strategija ili akcionih planova, a ključni cilj je sprečavanje nasilja i zaštita žrtava. Strateški ciljevi su usmjereni na podizanje svijesti i izgradnju kapaciteta za uvođenje nulte tolerancije na sve oblike nasilja, radi smanjenja broja žrtava, kao i na iskorištavanju mogućnosti svih institucionalnih mehanizama za pružanje adekvatne i pravovremene zaštite.

Nosioci odgovornosti za provođenje mjera iz strateških dokumenata i politika su organi vlasti na bh. i entitetskom nivou, organi Brčko distrikta BiH, kantonalni i organi jedinica lokalne samouprave, u skladu s nadležnostima koje su utvrđene važećim zakonskim propisima.

Od donošenja entitetskih zakona o zaštiti od nasilja u porodici, u Bosni i Hercegovini traje proces uspostavljanja protokola o saradnji između nadležnih institucija o postupanju u slučajevima nasilja u porodici na lokalnom nivou. Protokoli imaju za cilj koordinaciju i veću efikasnost u pružanju usluga zaštite i prevencije. Značajnu ulogu u uspostavljanju i funkcionisanju protokola imaju ženske nevladine organizacije. Nemjerljiv je i doprinos nevladinog sektora u pružanju neposredne podrške žrtvama rodno zasnovanog nasilja, kao i educiranju javnosti o ovom teškom društvenom problemu.

Bosni i Hercegovini predstoji još mnogo zadataka u borbi protiv rodno zasnovanog nasilja kroz usklađivanje zakonske regulative, standarda i pozitivne prakse zaštite i prevencije, kako unutar BIH, tako i sa standardima postavljenim Istanbulskom konvencijom.

Ti zadaci, u svoj svojoj važnosti, kompleksnosti i zahtjevnosti, sadržani su između korica objavljene publikacije – Istanbulske konvencije sa Obrazloženjem, drugo izdanje. Agencija za ravnopravnost spolova Bosne i Hercegovine, Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice BIH poziva nadležne organe, civilni sektor, građanke i građane da nastave raditi zajedno kako bi rezultati provedbe Konvencije bili vidljiviji u našem svakodnevnom životu.