Uspješne žene iz BiH poručile: Nismo ravnopravne, muškarcima treba čestitati 8. mart

Maja Gasal-Vražalica, Sabina Ćudić, Samra Filipović-Hadžiabdić
Zastupnica u Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine BiH Maja Gasal-Vražalica na početku razgovora je razjasnila kako se u našoj državi ravnopravnost spolova posmatra kao borba žena s muškarcima za preuzimanje vlasti i moći koju oni posjeduju. Međutim, istakla je da je to pitanje potrebno sasvim drugačije tretirati i smjestiti u društveni kontekst kako bi žene imale jednake mogućnosti da učestvuju u privatnoj i javnoj sferi, a ne da budu nositeljice zajednice zbog toga što rađaju djecu i poboljšavaju natalitet.

“S obzirom na trenutnu situaciju čestitam svim muškarcima u BiH 8. mart, jer žene nemaju razloga za slavlje dok muškarci imaju, jer oni mogu živjeti svoje karijere i uživati u njima, a žene se emancipacijom nisu oslobodile nikakvih tereta niti su dobile pravo glasa za koje su se borile ili niz drugih prava koja zaslužuju, već dodatni teret, a to je da se bore za svoj položaj u društvu i da njihova karijera zbog neravnopravnosti spolova trpi i dalje”, rekla je Gasal-Vražalica.

Mali broj ljudi u BiH razumije šta je ravnopravnost

Sagovornica je naglasila da je kroz bavljenje politikom primijetila kako mali broj ljudi na bilo kojem nivou BiH razumije uopće šta znači ravnopravnost spolova te da smatraju kako su to samo isprazne priče, a nepostojanjem jednakih prava trpi cjelokupno društvo.

“Primjer toga jeste obrazovanje i zapošljavanje žena. Statistike pokazuju da su one obrazovanije do doktorske titule te da je rijetko postignu jer država ne podržava to da budu porodične i nastave obrazovanje, što poslije važi i za konačno zaposlenje. Svako četvrto dijete ima pravo na besplatne jaslice i vrtić, a do tada majka mora osigurati nekoga da ga čuva i platiti, a znamo da su plate ionako mizerne, ili treba ipak ostati u kući i ne raditi, a svi znamo da se u našoj državi i s dvije plate teško živi, a ne s jednom”, kazala je Gasal-Vražalica.

Dodala je da još živimo u patrijarhalnom društvu u kojem se smatra da žene ne trebaju biti u politici, na rukovodećim pozicijama, a da opet s druge strane analize pokazuju kako svakog muškarca menadžera okružuju kompetentne žene, ali nemaju priliku biti na toj poziciji.

“Ja sam tek nedavno saznala da u SDA, najvećoj stranci u BiH koja predstavlja bošnjački narod, uprkos tome što imate dvije asocijacije žena, u Predsjedništvu ne sjedi nijedna predstavnica tih dviju asocijacija, već je gospodin Safet Softić njihov predstavnik unutar Predsjedništva. Ne trebaju ženama davati trivijalne stvari, a da muškarci odlučuju o onim “ozbiljnijim”, kao što su finansije kandidatske liste, politika i slično, a da one budu taj neki humanitarni teren ili dio koji će obaviti sve ono što muškarci treba da iznesu za ta oba svoja spola”, istakla je naša sagovornica.

Međutim, navela je kako su i žene dijelom krive zbog neravnopravnog položaja u društvu, jer su se uklopile u cijeli sistem te tako “šute i trpe” kako bi zadovoljile lične interese, a one koje se bore za ravnopravnost spolova, a ne samo žena, bivaju sve manje, jer su shvatile da troše previše energije i vremena, ali da ih ipak niko ne razumije.

“Shodno toj šutnji svjedoci smo i čestog nasilja nad ženama, a koje je opet povezano s tim da su ekonomski ovisne o muškarcu s kojim žive. A da bi pronašle konkretnu podršku trebaju biti finansijski osamostaljene, a ne da pomoć traže u sigurnim kućama koje bi trebalo preimenovati u rehabilitacione centre u koje bi muškarci nasilnici trebali odlaziti, a ne da žena s djecom napušta dom”, naglasila je Gasal-Vražalica.

Stopa zaposlenosti žena je niža u odnosu na stopu zaposlenosti muškaraca

Direktorica Agencije za ravnopravnost spolova BiH Samra Filipović-Hadžiabdić rekla je kako ne postoje brza rješenja za neravnopravnost spolova i da ciljevi ravnopravnosti spolova zahtijevaju dugoročno djelovanje svih nadležnih institucija vlasti.

“Nije bilo pomaka na polju učešća žena na tržištu rada. Stopa zaposlenosti žena je niža u odnosu na stopu zaposlenosti muškaraca i žene kontinuirano čine blizu 41 posto ukupnog broja registrovanih zaposlenih te blizu 52 posto registrovanih nezaposlenih osoba u BiH. Još gore je stanje sa stopom aktivnosti. Od svih radno sposobnih žena dvije trećine njih nije aktivno na tržištu rada, dok od svih radno sposobnih muškaraca pola nije aktivno na tržištu”, kazala je Filipović-Hadžiabdić.

Istakla je da je pravo roditelja koji koriste porodiljsko odsustvo neujednačeno u zavisnosti od toga da li su nastanjeni u RS, nekom od kantona FBiH ili Brčko Distriktu. U Republici Srpskoj porodiljske naknade su ujednačene i relativno redovno se isplaćuju, dok se u FBiH ova prava i dalje razlikuju u odnosu na mjesto prebivališta i sektor  rada.

“Isto tako postoje informacije o tome da poslodavci odbijaju zaposliti ili da daju otkaz ženama koje su trudne ili planiraju porodicu, iako je to nezakonito. Ohrabruje činjenica da su u nekoliko slučajeva sudovi donijeli presude kojima su okarakterisali ovakve otkaze kao nezakonite i kao diskriminaciju. Međutim, zabrinjava činjenica da su žrtve diskriminacije i dalje obeshrabljene, da podnose tužbe za zaštitu od diskriminacije. Agencija za ravnopravnost spolova BiH je dokumentovala i slučajeve uznemiravanja na osnovu spola i seksualnog uznemiravanja na radnom mjestu te još jednom naglašavamo da su ova djela krivična djela i da se zbog njih izriču kazne zatvora”, ispričala nam je sagovornica.

Filipović-Hadžiabdić je ukazala na to da su uzroci neravnopravnosti u prošlosti, ali i danas pretpostavljene različite društvene uloge muškarca i žene, a koje su bazirane na idejama superiornosti i inferiornosti.

“Svaki put kada ponovimo ‘jači spol’ ili ‘nježniji spol’ mi perpetuiramo te ideje. Nažalost, način kako obilježavamo 8. mart će upravo biti pun takvih poruka, uz malo ili skoro nimalo poruka o jednakim pravima i mogućnostima, odnosno o ravnopravnosti spolova. Javnost, a naročito poslovne subjekte, moramo podsjetiti na loš položaj žena u bh. društvu, jer je zabrinjavajuća činjenica da Bosna i Hercegovina ima najnižu stopu žena koje su aktivne na tržištu rada te zajedno s medijima inicirati akcije koje će bar simbolično pokrenuti promjenu svijesti i stanja”, rekla je Filipović-Hadžiabdić.

Sabina Ćudić, potpredsjednica Naše stranke, je navela kako u našoj državi možemo samo govoriti o različitim vrstama neravnopravnosti. Navela je kako svjedočimo čestitkama povodom 8. marta od vladajućih, a da nisu u stanju ponuditi jednake porodiljske naknade, urediti mjere zapošljavanja za žene, jer je njihovo učešće u radnoj snazi najniže u Evropi.

“Zbog toga će danas zastupnice, vijećnice i aktivistice Naše stranke uputiti ultimatume i konkretne zahtjeve svim nivoima vlasti, a koje se odnose na zapošljavanje žena, zatim njihovo uključivanje u politiku i sprečavanje seksualnog nasilja. Ironično je da je politika ženskog roda, a da nas tamo skoro i nema. Danas je 8. mart – Dan žena, ali mi ga danas ne proslavljamo, već radimo”, zaključila je Ćudić.

*Tekst je preuzet s portala Klix.ba