U skladu sa Zakonom o ravnopravnosti spolova u Bosni i Hercegovini, član 26. tačka a)  Agencija za ravnopravnost spolova BiH, Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice BiH, izradila je  Izvještaj o stanju ravnopravnosti spolova u Bosni i Hercegovini. .

U nastavku se nalaze najznačajniji nalazi u sljedećim prioritetnim oblastima:

 

1.Rodno zasnovano nasilje i trgovina osobama

 

Postignut je napredak u domenu uspostavljanja zakonodavnog, strateškog i institucionalno-operativnog okvira za zaštitu i prevenciju sprečavanja i suzbijanja nasilja po osnovu spola, uključujući nasilje u porodici, kao i trgovinu ljudima..

BIH je  07. 11. 2013. godine postala 6. zemlja članica Vijeća Evrope (VE) koja je ratifikovala Konvenciju Vijeća Evrope o prevenciji i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u porodici (Istanbulska konvencija). U skladu s obavezama preuzetim ratificiranjem Konvencije, Vijeće ministara BiH je 23. 07. 2015. godine, donijelo Odluku o usvajanju Okvirne strategije za provedbu Konvencije o prevenciji i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u porodici u Bosni i Hercegovini za period 2015 – 2018. godine. Pored toga, u RS i FBIH donesene su i provode se entitetske Strategije za prevenciju i borbu protiv nasilja u porodici.

Usvojen je novi Zakon o zaštiti od nasilja u porodici u FBiH te Zakon o zaštiti od nasilja u porodici RS.  Dodatno je unaprijeđena zaštita žrtava nasilja u porodici, kao i koordinirano i efikasno djelovanje subjekata zaštite. Ovi zakoni su u značajnoj mjeri usklađeni sa Istanbulskom konvencijom.

Uspostavljene su osnove za održivost multidisciplinarnog pristupa zaštiti i prevenciji rodno zasnovanog nasilja. U u svim kantonima u FBiH potpisani su protokoli o međusobnoj saradnji institucija u pružanju pojedinih vidova pomoći žrtvama nasilja u porodici, a u RS od 2013.godine djeluje Opšti protokol o postupanju u slučajevima nasilja u porodici.

 

U oblasti trgovine ljudima unaprijeđen je zakonodavni i strateški okvir. Izmjenama Krivičnog zakona BiH iz 2015. godine revidiran je i pooštren kazneni okvir za pojedine oblike krivičnog djela međunarodne trgovina ljudima i navođenja na prostituciju. Izmjenama krivičnih zakona FBIH BiH, RS  BD BiH odredbe vezane za procesuiranje trgovine ljudima usklađene su sa odgovarajućim odredbama Krivičnog zakona BiH i međunarodnim stardardima inkriminacije trgovine ljudima.  Vijeće ministara BiH je u decembru 2015. godine usvojilo Akcioni plan suprostavljanju trgovini ljudima u Bosni i Hercegovini za period 2016 – 2019 godine.

 

2. Rad i zapošljavanje

 

 

U poređenju sa mnogim državama u regionu sa sličnim tranzicijskim procesima, BiH ima najmanji nivo učešća žena na tržištu rada. Još uvijek je prisutna rodno uvjetovana segregacija i prisutni su stereotipi o „ženskim i muškim poslovima“, kao i horizontalna (koja se odnosi na razlike u plaćama između muškaraca i žena) i vertikalna segregacija (koja predstavlja raspodjelu pozicija muškaraca i žena) segregacija. Na tržištu rada postoji fenomen „staklenog stropa“ i žene su podzastupljene kao članice upravljačkih struktura preduzeća u BiH. Naknade za vrijeme trajanja porodiljnog/roditeljskog odsustva zavise od prebivališta porodilje, odnosno od mjesta gdje se vrši uplata. Neujednačena prava na porodiljno odsustvo i nedostatak mehanizama za usklađivanje porodičnog i profesionalnog života kao i loše razvijena „ekonomija brige“ u BiH ne stvaraju stimulativno okruženje za aktivno traženje posla i veće učešće žena u radu i zapošljavanju.

 

3. Javni i politički život

 

U izvještajnom periodu, realizovane su različite zakonske i političke mjere s ciljem povećanja učešća i uticaja žena u javnom i političkom životu. Efekti ovih mjera su posebno vidljivi tamo gdje su koordinacija i napori bili najveći. Iako je u odnosu na period sprovođenja GAP-a BiH za razdoblje 2006 – 2011 unaprijeđena zastupljenost žena u političkom i javnom životu BiH, žene su, s izuzetkom pravosuđa, i dalje manje zastupljeni spol u javnom životu i donošenju odluka, i primjetan je trend tradicionalnog poimanja rodnih uloga. Izmjenama i dopunama Izbornog zakona 2013. godine i njegovim usklađivanjem sa Zakonom o ravnopravnosti spolova u BiH (ZoRS), kvota za manje zastupljen spol za liste kandidata/kinja je povećana na 40%, što je doprinijelo zastupljenosti žena na kandidatskim listama.

Nakon rezultata Opštih izbora 2014. zastupljenost žena u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH (PD PSBiH) iznosi 23.8%. Trend povećanja broja žena u Parlamentarnoj skupštini BiH (PSBiH) je primjetan, kao i odnos biračkog tijela prema ženama koje su izabrane, jer (4) žene koje su bile izabrane 2010. su ponovno izabrane 2014.

 

Učešće žena u pravosudnoj vlasti doseže čak 64% na nekim nivoima vlasti (članovi Visokog sudskog i tužilačkog vijeća i pretežno na lokalnom nivou), a manji procenat se odnosi na žene na rukovodećim pozicijama u pravosuđu (40% za sudove, te 16.6% za tužilaštvo).

 

4. Obrazovanje

 

Okvirni zakoni o osnovnom, srednjem i visokom obrazovanju u BiH osiguravaju mogućnost za obrazovanje, nastavak školovanja i mogućnost izbora bez obzira na spol.

Iako je jednak broj dječaka i djevojčica, žena i muškaraca uključen u proces obrazovanja u BiH, ograničene su mogućnosti napredovanja za djevojčice i žene i pristup pozicijama za koje su potrebne visoke kvalifikacije, prije svega zbog postojanja stereotipa koji se odnose na muška/ženska zanimanja i pitanja usklađivanja profesionalnog i porodičnog života.

U Bosni i Hercegovini je ostvaren rodni paritet u predškolskom, osnovnom, srednjoškolskom i visokom obrazovanju,  dok žene predstavljaju većinu kada je u pitanju sticanje magistarskog. Ujednačenost postoji i kada je u pitanju zvanje doktora/doktorice nauka. Međutim, među visokim akademskim i istraživačkim pozicijama i upravljačkim pozicijama dominiraju muškarci, zbog čega  se može reći da je prisutan fenomen „staklenog stropa“ u Bosni i Hercegovini.

 

Posebnu pažnju zaslužuje pitanje obrazovanja pripadnika/ca vulnerabilnih grupa: nacionalnih manjina (posebno Roma), osoba iz ruralnih sredina, osoba sa invaliditetom,  izbjeglih i raseljenih lica, zbog brojnih prepreka sa kojima se susreću.  Romi su, kao nacionalna manjina, neadekvatno obuhvaćeni obrazovanjem. Među ovom populacijom naglašena je visoka stopa nepismenosti i mala stopa obuhvaćena osnovnim, srednjim visokim obrazovanjem.

 

5. Zdravstvena zaštita

 

Primarna zdravstvena zaštita žena, seksualno i reproduktivno zdravlje i donošenje rodno odgovornih politika u oblasti zdravstva unaprijeđeno je izmjenema i dopunama entitetskih politika, zakona i važnih pravilnika u oblasti zdravstva, a realizovane su i brojne inicijative nevladinih organizacija koje rade na pitanjima edukacije o seksualnom i reproduktivnom zdravlju, seksualno prenosivim infekcijama i prevenciji HIV-a.

Unapređenje zdravstvenog sistema i usluga u BiH mogu ilustrovati podaci da se broj žena koje umiru od komplikacija povezanih sa trudnoćom u zadnjih 20 godina prepolovio, da je stopa smrtnosti majki u BiH značajno niža od prosjeka EU, kao i da se u BiH kontinuirano smanjuje broj mrtvorođene djece a stopa smrtnosti dojenčadi niža je od prosjeka u regiji, ali je još uvijek veća od prosjeka u Evropskoj uniji.

Umjetna oplodnja je u Bosni i Hercegoviini različito regulisana, ovisno o entitetskim fondovima zdravstvenog osiguranja, a u Bosni i Hercegovini ne postoji mogućnost medicinske promjene spola, te postupak promjene spola transrodne osobe obavljaju u inozemstvu.

 

6. Socijalna zaštita 

 

Zakoni o socijalnoj zaštiti u Bosni i Hercegovini regulišu određena prava osobama koji se nalaze u stanju potrebe prouzrokovane ratnim događajima, elementarnim nesrećama, opštom ekonomskom krizom, psihofizičkim stanjem pojedinaca ili drugim razlozima, koje se ne mogu otkloniti bez pomoći drugog lica. Korisnici socijalne zaštite su i djeca, koja se nalaze u stanju posebne socijalne potrebe, te općenito lica sa invaliditetom i lica ometena u fizičkom ili psihičkom razvoju, materijalno neosigurana i za rad nesposobna lica, stara lica bez porodičnog staranja, lica sa društveno negativnim ponašanjem, lica i porodice u stanju socijalne potrebe kojima je uslijed posebnih okolnosti potreban odgovarajuci oblik socijalne zaštite. Žene se najčešće pojavljuju kao ekonomski ugrožena lica.