Godišnjica osnivanja Antifašističkog fronta žena Jugoslavije (AFŽ) predstavlja povod da se podsjetimo na ulogu AFŽ-a i na stepen ravnopravnosti spolova dostignut tokom naše prošlosti, velikim dijelom, upravo zaslugom AFŽ-a.

Antifašistički front žena Jugoslavije osnovan je na Prvoj zemaljskoj konferenciji žena održanoj 6.12.1942. godine u Bosanskom Petrovcu. I pored ratnih dejstava na konferenciji je učestvovalo 166 delegatkinja, žena svih slojeva bez obzira na političku, nacionalnu i vjersku pripadnost, te da li su iz urbanih ili ruralnih sredina. Konferencija je okončana Rezolucijom u kojoj stoji :

„U toku oslobodilačkog rata dogodio se krupan, istorijski preokret. Stupajući aktivno u borbu za oslobođenje svoga naroda žene istovremeno dobivaju i potpunu ravnopravnost s muškarcem. U redovima narodno-oslobodilačke vojske i na oslobođenoj teritoriji, žene su stekle potpunu ravnopravnost u vojsci, one zauzimaju sve političke i vojne funkcije prema zasluzi i sposobnosti; na oslobođenoj teritoriji dobile su pravo biranja i pravo da budu izabrane, te su postale članovi narodno-oslobodilačkih odbora i Antifašističkog vijeća narodnog oslobođenja Jugoslavije.“

U članu 24. Ustava Federativne Narodne Republike Jugoslavije nalaze se odredbe koje glase:

“Žene su ravnopravne sa muškarcima u svim područjima državnog, privrednog i društveno-političkog života.

Za jednak rad žene imaju pravo na jednaku platu kao i muškarci i uživaju posebnu zaštitu u radnom odnosu.

Država naročito štiti interese majke i djeteta osnivanjem porodilišta, dječijih domova i obdaništa i pravo majke na plaćeni dopust prije i poslije porođaja.” 

Nakon rata, Antifašistički front žena Jugoslavije se angažovao na obnovi ratom razrušene zemlje, posebno na rješavanju zdravstvenih, socijalnih i kulturnih pitanja. Značajan je bio njihov kulturno – prosvjetni rad, unutar kojeg su organizovane masovne akcije opismenjavanja, kao i angažman na osvještavanju i uključivanju žena u obrazovni, politički i ekonomski sistem. 

Kako naglašavaju istoričari, Antifašistički front žena Jugoslavije je odigrao značajnu ulogu kroz pozitivne promjene u životima žena, kao što je povećanje pismenosti, ulazak u svijet rada, bolja zdravstvena zaštita i podruštvljavanje odgoja djece kroz otvaranje vrtića i jaslica. To je bila organizacija kroz koju su žene artikulisale svoje potrebe i zahtjeve. te se borile za emancipaciju, a protiv patrijarhalnih stavova i običaja u Jugoslaviji.

U svjetlu pomenutih, u proteklim decenijama izvojevanih prava, na današnji dan želimo bosansko-hercegovačkoj javnosti, a naročito ženama, poslati samo jednu poruku – Nemojmo dozvoliti urušavanje ženskih ljudskih prava, odnosno umanjenje dostignutog stepena ravnopravnosti spolova u našem društvu!

Napomena: Fotografija je preuzeta sa portala krajina.ba