25. novembar se obilježava kao Međunarodni dan borbe protiv nasilja nad ženama kojim počinje svjetska kampanja “16 dana aktivizma protiv nasilja nad ženama” kao globalna, svjetska kampanja koju obilježava 1,700 organizacija u preko 100 država svijeta. Kampanja počinje 25. novembra Međunarodnim danom borbe protiv nasilja nad ženama, i završava 10. decembra Međunarodnim danom ljudskih prava.

U Kampanji „16 dana aktivizma protiv rodno zasnovanog nasilja“, koja se obilježava od 25. novembra do 10. decembra,  učestvuju pojedinci i grupe širom svijeta, i koriste okvir ljudskih prava u zalaganju za uklanjanje svih oblika nasilja nad ženama, kroz aktivnosti podizanja svijesti na lokalnom, državnom, regionalnom i međunarodnom nivou.

Agencija za ravnopravnost spolova BiH, Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice BiH  i entitetski gender centri u okviru Međunarodne kampanje „16 dana aktivizma protiv rodno zasnovanog nasilja“ provode podtematske “Kampanje bijele vrpce”, podižući svijest javnosti o borbi protiv nasilja nad ženama. U okviru ove kampanje predstavnicima izvršne vlasti na svim nivoima dostavljaju se bijele vrpce čijim nošenjem daju podršku nenasilnom ponašanju i pokazuju spremnost za okončanje nasilja nad ženama i djevojčicama.

Prošle godine, Vijeće ministara BiH podržalo je inicijativu Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice – Agencije za ravnopravnost spolova BiH i iskazalo opredijeljenost za nultu toleranciju prema nasilju nad ženama, čime se pridružilo globalnoj, svjetskoj Kampanji „16 dana aktivizma protiv rodno zasnovanog nasilja.

Zaštita žena od nasilja, uključujući nasilje u porodici, je obaveza koja mora biti jasno artikulisana u zakonima i operacionalizovana kroz politike djelovanja. Žene imaju pravo na život slobodan od nasilja. Obaveza države je da im to pravo prizna, omogući da u njemu uživaju, a u slučaju kršenja prava, obezbijedi svu neophodnu pomoć, podršku i zaštitu i spriječi da se nasilje ponovi.

Istraživanje o rasprostranjenosti i karakteristikama nasilja nad ženama u Bosni i Hercegovini (2013) je pokazalo da je gotovo polovina žena (47% žena) u BiH tokom života barem jednom bila izložena nekoj od vrste nasilja (fizičko, psihičko, seksualno, ekonomsko).  Bitno je istaći da je najčešći oblik nasilja kojem su izložene žene u Bosni i Hercegovni, psihičko nasilje, kao i njegova kombinacija sa fizičkim nasiljem. Istraživanjem je registrirana nedovoljno razvijena svijest žena o tome koja iskustva predstavljaju različite forme nasilja i potom prepoznavanje da su takvom nasilju uopće izložene. Veliki broj žena koje su tokom istraživanja izvijestile o različitim pojedinačnim manifestacijama nasilja, uprkos tome, ne percipiraju sebe kao žrtve nasilja. Mali broj žena koje su imale ili imaju iskustvo nasilja preduzima korake da iz takve situacije izađe.  Veoma mali procenat žena riješi da prijavi nasilje ili uopšte, da govori o tome. Razlog za to je strah od osuđivanja okoline jer smatraju da su same krive za to što im se desilo, strah od samog partnera, zavaravanje da se više neće ponoviti i sram zbog toga što joj se desilo. Ekstremni razlozi za ćutanje o nasilju su zaštita svojih najbližih, ukoliko nasilnik manipuliše žrtvom. Posljedice nasilja su brojne, kako one neposredne, tako i one dugoročne, skrivene i indirektne. Pokazatelji Svjetske zdravstvene organizacije o zdravlju žena izloženih nasilju ukazuju na niz različitih simptoma koji se kod žrtava nasilja ispoljavaju znatno češće nego kod žena koje nisu izložene nasilju.

Najekstremnija, najtragičnija i najteža posljedica partnerskog nasilja i najteži oblik rodno zasnovanog nasilja je femicid. Femicid je rodno zasnovano ubistvo, učinjeno nad ženama, devojkama, devojčicama, pa čak i bebama ženskog pola, od strane osobe muškog pola. Motivi koji dovode do femicida su mnogo drugačiji od motiva za ubistvo – fokus nije na nasilju koje se dešava na ulicama, već na nasilju koje se dešava u porodici, u domu.

UN izvjestitelji o nasilju nad ženama i ostali globalni i regionalni mehanizmi za okončanje femicida i rodno zasnovanog nasilja, povodom Međunarodnog dana borbe protiv nasilja nad ženama, uputili su zajednički poziv u kojem se sve države pozivaju da osiguraju svakoj ženi i djevojčici  život bez nasilja primjenom integrisanih politika u prevenciji i zaštiti žrtava rodno zasnovanog nasilja.

U pozivu je navedeno da sve članice moraju, podhitno, u saradnji s civilnim društvom i drugim zainteresiranim stranama, pojačati napore za sprečavanje i suzbijanje femicida, silovanja i drugih oblika nasilja nad ženama i djevojčicama.

Sve države su pozvane da pozvala da uspostave “Femicide Watch” ili ‘Gender-Related Killing of Women Watch’, te da na Međunarodni dan borbe protiv nasilja nad ženama 25.11. objave broj ubijenih žena, spol počinitelja, te analizu koja bi identifikovala propuste u zaštiti kako bi se ista poboljšala, te kako bi se razvile učinkovitije preventivne mjere.

Analiza stanja u Bosni i Hercegovini:

Bosna i Hercegovina je pokazala opredjeljenost za borbu protiv nasilja nad ženama i nasilja u porodici usvajanjem sveobuhvatnog zakonskog okvira koji reguliše oblast rodno zasnovanog nasilja i nasilja u porodici.

Vijeće ministara Bosne i Hercegovine donijelo je u julu 2015. godine Okvirnu strategiju za sprovođenje Istanbulske konvencije u Bosni i Hercegovini za period 2015 – 2018. godine. Usvajanje Okvirne strategije predložilo je Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice BiH radi osiguranja dosljednog, kvalitetnog i djelotvornog sprovođenja Konvencije.

U proteklom periodu, ostvaren je napredak na polju jačanja kapaciteta i edukacije svih subjekata zaštite, te poboljšanja saradnje institucija i nevladinih organizacija. Provedene su obuke za predstavnike različitih institucija da prepoznaju i rade na rješavanju slučajeva neravnopravnosti spolova, diskriminacije kao i problema nasilja nad ženama i nasilja u porodici.

Krajem oktobra ove godine usvojen je Zakon o pružanju besplatne pravne pomoći, kao vrlo značajan zakon koji je usaglašen sa Zakonom o ravnopravnosti spolova u BIH. Pravo na besplatnu pomoć, prema ovom zakonu, imaće i  žrtve nasilja u porodici ili nasilja na osnovu spola.

Kako bi se problemu nasilja nad ženama i u porodici pristupilo na ciljan način, uključujući i uvezujući različite aktere u sistemu prevencije, pružanja zaštite i ostvarenja pristupu pravdi za žrtve, intenzivno se radi na uspostavi multisektorskog pristupa za pružanje zaštite žrtvama nasilja u porodici.

U dva bh. entiteta zakon različito tretira nasilje u porodici. Zakonodavstvo Republike Srpske regulira nasilje u porodici kao i krivično djelo i prekršaj, dok u Federaciji BiH nasilje u porodici ima isključivo status krivičnog djela.

U Federaciji BiH žrtve nasilja nemaju na čitavoj teritoriji ovog entiteta status korisnika socijalne zaštite, nego je to slučaj samo u četiri kantona. Trenutno je u zakonskoj proceduri novi federalni zakon o socijalnoj zaštiti koji predviđa žrtve nasilja kao korisnice socijalne zaštite, čime će se stvoriti uslovi za harmonizaciju zakonodavstva i u svim kantonima.

Još uvijek nisu usvojeni podzakonski akti koji regulišu osnivanje, rad i finansiranje sigurnih kuća u Federaciji BiH.

Trenutno u FBiH djeluje šest sigurnih kuća, a sredstva koja se izdvajaju za njihovo funkcionisanje krajnje su nedovoljna. S druge strane, u RS od tri sigurne kuće, niti jedna nije locirana u jugoističnoj BIH – dakle na velikoj površini od Zvornika na sjeveru do Trebinja na jugu.

Djevojčice i žene su još uvijek često izložene ozbiljnim oblicima nasilja kao što su nasilje u porodičnim i partnerskim odnosima, seksualno uznemiravanje, silovanje i proganjanje, a dešava se da se takvi slučajevi završavaju i smrtnim ishodom. Podaci pokazuju da je skoro svaka druga žena u Bosni i Hercegovini tokom života barem jednom bila izložena nekoj od formi rodno zasnovanog nasilja. Zbog svega ovoga, prevazilaženje rodno zasnovanog nasilja i nasilja u porodici predstavlja jedan od velikih izazova našega društva.